Primjer dobre prakse
Projekt “Integracija učenika u multikulturalno školsko okruženje” kao građanski odgoj i obrazovanje u praksi
Osnovna škola Podmurvice iz Rijeke, s partnerima Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, prijavila se 2011.godine na Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u sustavu upravljanja i provedbe Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) – komponenta IV „Razvoj ljudskih potencijala“.
Projekt, kao svojevrsni vid građanskog obrazovanja i domicilnih učenika i stranaca, prijavljen je za podskupinu „Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav“ pod imenom „Integracija učenika u multikulturalno školsko okruženje“ a ciljana skupina su djeca stranih državljana i tražitelja azila koja ne poznaju hrvatski jezik te je trajao od listopada 2013. do veljače 2015. godine.
Projektni tim škole Podmurvice pretpostavio je da će ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u našu zemlju migrirati više stranaca i azilanata te kako će migrirati uglavnom mlađi ljudi, s djecom osnovnoškolskog uzrasta, kojima će trebati poznavanje hrvatskoga jezika radi što brže integracije. Cilj ovoga projekta je bio da učenici – stranci nakon osamnaest mjeseci dodatne nastave hrvatskoga jezika, mogu govoriti, pisati i čitati na hrvatskom jeziku te upoznati našu kulturu i običaje, ali i da naši učenici, učitelji i roditelji mijenjaju svoje stavove prema različitim narodima, kulturama, vjerama i običajima.
Upravo ono što bi nastava građanskog odgoja i obrazovanja trebala pružiti svakom učeniku u Hrvatskoj.
Trenutačni planovi i programi, ali i postojeći kurikulumi ne nude ostvarivanje ovih ciljeva u dovoljnoj mjeri te je to jedan od razloga zašto se škole moraju prilagođavati suvremenim trendovima i prijavljivati ove projekte. Budući da su takve odluke ostavljene školama, vrlo vjerojatno neće se sve škole upustiti u ovakve poduhvate čime se zakida učenike za ovu vrlo važnu materiju. Naše iskustvo provođenja projekta jedan je od najboljih argumenata za kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav. Naime, samo kvalitetnom implementacijom takvog sadržaja možemo postići da učenici cijele države nauče kako (su)živjeti s različitostima i kako učenicima drugih nacionalnosti pomoći u integraciji u hrvatsko društvo.
Nakon dobivanja sredstava OŠ Podmurvice oprememila je učionice i zaposla dvije učiteljice: učiteljica razredne nastave i učiteljca hrvatskoga jezika. Učenici, polaznici dopunske nastave hrvatskoga jezika, polazili su svoje matične škole, a tri puta tjedno po tri školska sata dolazili su u školu Podmurvice na učenje hrvatskoga jezika. Osim edukacije jezika i kulture hrvatskoga jezika sudjelovali su u školskim projektima, priredbama, radionicama, igrama i sportskim igrama s vršnjacima. Sudjelovali su na organiziranim izletima da upoznaju Rijeku i okolicu. Sve ovo zapravo je građanski odgoj u praksi. Iako je projekt na evaluaciji dobio najviše ocjene i nama je bilo vrlo ugodno provoditi ga, bili bismo još sretniji da su njegovi ciljevi jasnije definirani kroz predmetne i međupredmetne kurikulume.
Mišljenja smo da je ovo izniman projekt, izvrstan način interkulturalnog učenja koje bi se svakako trebao odvijati kroz programe Građanskog odgoja i obrazovanja kako bi učenici diljem cijele Hrvatske također mogli uživati u sličnim ishodima koje je projekt OŠ Podmurvice pružio. Osim što su djeca stranaca dobro integrirana, hrvatska djeca učila su direktno međukulturalnosti. Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskim školama, nužnost je. Ukoliko želimo da se svi učenici nauče vrijednostima poput tolerancije, poštivanja drugoga, prihvaćanja različitosti i razviju pozitivne stavove prema drugim kulturama, građanski odgoj i obrazovanje jedini je način da se postigne željeno.
Iz moje perspektive: Nada Kegalj, psihologinja u OŠ Podmurvice u Rijeci