Međupredmetna integracija građanskog odgoja i obrazovanja i nastave engleskog jezika
Budući da već neko vrijeme živimo u dobu globalizacije i medijske raznolikosti koja svakim danom postaje sve izraženija i dostupnija, neminovno dolazi do promjena u svim slojevima društva. Naši učenici, kao mladi pripadnici društva, također sve češće bivaju bombardirani i pojmovima kao što su demokracija, građanstvo i ljudska prava. Svjesni tih dviju činjenica, mi, djelatnici obrazovnog sustava, znamo da u ovim vremenima frontalni tip nastave više nije održiva opcija za pripremu učenika koji će znati pomoći u formiranju tolerantnog međukulturalnog okruženja u kojem će se ljudi međusobno uvažavati, poštovati i pomagati te ujedno pratiti razvoj znanja i potreba društva i znati se prilagoditi novim situacijama, a možebitne sukobe rješavati mirnim putem.
Rezultati takvog razmišljanja bili su uvođenje suvremenijih metoda, ali i sadržaja poučavanja. Dio toga je svakako i kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja kao korak prema školstvu koje će biti primjerenije današnjim i budućim potrebama učenika. Naravno, ishode predviđene tim kurikulumom skoro je nemoguće ostvariti samo kroz izolirana jednopredmetna nastojanja svakog nastavnika pa je međupredmetno planiranje i povezivanje neminovno kako u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi zasebno, tako i na širem geografskom području.
To nikako ne može zaobići ni nastavu engleskog jezika, koji se već duže vrijeme smatra globalnim jezikom i zbog toga ima vrlo važno mjesto i u hrvatskim školama. Iako mi nastavnici stranih jezika međupredmetno planiranje već i duže vrijeme provodimo, a budući da su kulturološki sadržaji također uvijek bili dio nastave engleskog jezika, nakon početne zbrke i slabe informiranosti u vidu načina provođenja građanskog odgoja i obrazovanja te popunjavanja dokumentacije, sadržaje građanskog odgoja i obrazovanja i nismo doživjeli kao preveliku novost. Nastava engleskog jezika isprepletena je sadržajima o kulturi i civilizaciji anglosaksonskih , ali i drugih zemalja. Učenici sa zadovoljstvom prihvaćaju teme o drugim zemljama, kulturama. Posebno ističem nastavu engleskog jezika u ugostiteljskim zanimanjima gdje učenici sve više i više žele učiti o tradicionalnim kuhinjama pa su sami došli na ideju da u školi organiziraju Dane međunarodne kuhinje kako bi neka jela i kulture približili i drugim učenicima škole.
U nastavi engleskog jezika prisutna je i politička dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja pa se često u sklopu vježbanja vještine govora organiziraju razne debate o dnevnopolitičkim temama. Izuzetno mi je drago što kao nastavnik engleskog jezika i geografije u srednjim školama imam mnoštvo mogućnosti da kroz razne projekte preko platforme Etwinning motiviram učenike na aktivniju participaciju u društvu.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, i Hrvatima se polako, ali sigurno otvaraju nove mogućnosti, novi poslovi, nove okoline i nova društva. Zbog toga mislim da se uspješnost integracije kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav tek treba pokazati i dokazati. U tim okolnostima povezivanja ili tranzicije, strani su jezici često od presudne važnosti pa će i nastava engleskog jezika u hrvatskim školama zasigurno odigrati važnu ulogu.
Smatram da će uspješnost međupredmetne provedbe GOO-a u nastavi stranih jezika ovisiti ne samo o motiviranosti nastavnika već i o radu savjetnika i njihovim nadgledanjem našeg rada, a i o licenciranju nastavnika koje se sve češće spominje.
Iz moje perspektive: Petar Nikolić, profesor engleskog jezika i književnosti i profesor geografije