Online razgovor koji je potrajao dva sata organizirala je GOOD Inicijativa 17. srpnja 2020. kao dio serije razgovora kojima teži kritički progovarati o strukturnim preprekama koje oblikuju odgojno-obrazovna iskustva manjinske djece. Petnaestak sudionica i sudionika koji se bave podrškom romskim učenicama i učenicima u ostvarivanju poželjnih odgojno-obrazovnih ishoda razgovarali su o problemima s kojima se romska djeca suočavaju vezano uz obrazovanje te sustavnim mehanizmima potpore i izjednačavanja obrazovnih mogućnosti i ishoda.
Cilj nam je bio upoznati se s aktualnim stanjem i prepoznati strukturalne prepreke koje otežavaju izjednačavanje obrazovnih ishoda romskih učenica i učenika te potrebne načine dodatne podrške. Ova tribina je prva u nizu i u njoj je naglasak na iskustvima koje romski učenici imaju sa sustavom, a u narednim razgovorima kroz rujan ćemo se nastaviti baviti i programima uključivanja i podrške koje razvijaju škole ili organizacije civilnog društva.
Dvije gošće uvodničarke i gost uvodničar doprinijeli su informacijama značajnim za razumijevanje aktualne situacije.
Sandra Kasunić iz Centar za mirovne studije prezentirala je dio rezultata vezanih uz obrazovanje i uvjete potrebne za obrazovni uspjeh iz istraživanja Centra za mirovne studije
Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka (Kunac, Suzana; Klasnić, Ksenija i Lalić, Sara, 2018).
Sandra je prezentirala rezultate koji potvrđuju da veliki broj Roma živi u uvjetima siromaštva i isključenosti te navodi: „Redovno se bez kritičke refleksije na primjerice socioekonomske uvjete života, znatno otežan pristup tržištu radu, anticiganizam i razne oblike diskriminacije, obrazovanje postavlja kao ključni faktor u poboljšanju kvalitete života za Romkinje i Rome. Problem s takvim diskursom jeste taj da pridonosi individualizaciji problema s kojima je suočena romska nacionalna manjina u Hrvatskoj, ali i šire, odnosno takvim pristupom teret za poboljšanje uvjeta života i položaja u društvu stavljamo na njih same”. Za motivaciju romskih roditelja na potporu svojoj djeci u obrazovanju bilo bi značajno pokazati primjerima kako obrazovanje doprinosi zapošljavanju i izlasku iz siromaštva za što nemamo dovoljno primjera zbog diskriminacije i isključenosti, odnosno opresije koju Romi doživljavaju.
Siniša Senad Musić iz udruge ROM HR informirao je zainteresirane o aktualnim brojkama vezanim uz uključenost romske djece u obrazovanje (prema statistikama nadležnog ministarstva), iskustvima vezanim uz korištenje mjera iz Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije uključivanja Roma te je ponudio svoju perspektivu vezano uz tumačenje podataka. Siniša Senad naglasio je kako je važno neke obrasce ponašanja koja ugrožavaju dobrobit i prava romske djece kao što su dogovoreni ili rani brakovi te rano roditeljstvo, ne tumačiti u kontekstu romske kulture jer su to često ponašanja koja su bila prisutna u svim kulturama dok je dominiralo siromaštvo i ona utječu na ostanak u siromaštvu, a roditelji koji su i sami siromašni i neobrazovani to ne znaju prepoznati i ne mogu bez sustavne podrške osigurati bolji život svojoj djeci. Istaknuo je da segregacija, kako prostorna, tako i obrazovna, dovodi do isključenja Roma i njihove nepovezanosti s ostatkom društva što dodatno negativno utječe i na perpetuiranje slabijeg obrazovanja i na ostanak u siromaštvu.
Izvještaje o implementaciji moguće je pronaći online.
Poveznice na izvještaje: https://cps.ceu.edu/sites/cps.ceu.edu/files/attachment/basicpage/3034/rcm-civil-society-monitoring-report-1-croatia-2017-eprint-fin.pdf
Sanja Brajković iz Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak predstavila je aktivnosti Mreže podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska o kojoj se više informacija nalazi na stranici www.reyn-hrvatska.hr i Facebook stranici (www.facebook.com/reyn.hrvatska.korak.po.korak) i pozvala zainteresirane pojedince/inke i organizacije na uključivanje. Kao činitelj uspjeha istaknula je aktivnosti koji povezuju romske roditelje sa školom na ravnopravnoj osnovi suradnje i uz međusobno učenje kao primjer koji dovodi do boljih ishoda i veće podrške romskim učenicima.
Moderatorica razgovora bila je Martina Horvat iz GOOD Inicijative, a uz spomenute uvodničare na razgovoru su bili prisutni drugi sudionici iz organizacija GOOD inicijative kao što su: Forum za slobodu odgoja, Ambidekster klub, Nansen dijalog centar i drugi koji se bave temom. Na uključivanje smo pozvali roditelje romskih učenika te same učenice i učenike kao i studentice i studente pripadnike/ice romske nacionalne manjine. Jedna studentica istaknula je podršku koju je imala u školi, a nedostatak te podrške u nekim slučajevima te nemogućnost roditelja da podrže svoju djecu bilo zbog vlastite neobrazovanosti, siromaštva, neprepoznavanja važnosti obrazovanja ili nepoznavanja sustava su faktori koji značajno smanjuju vjerojatnost dobrih obrazovnih ishoda.
Tijekom razgovora vodili smo se mišlju da je ključno na početku potaknuti kritičko-refleksivni proces razumijevanja odgovornosti onih u sustavu, ali i odraslih osoba izvan sustava kako bi svako dijete imalo pravo na kvalitetno obrazovanje.