Globalni cilj za održivi razvoj cilj 8 – Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve

Globalni cilj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

Globalni cilj 16 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 18. prosinca Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji.

Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata, podsjećamo se značajnog doprinosa koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te naglašavamo važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka. Broj migranata u svijetu stalno raste, a od 268 milijuna osoba koji žive izvan svoje države prema podacima UN-a (2017.), veliki broj nema pristupa osnovnim socijalnim pravima.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Proučite migracije iz RH te saznajte koji je procijenjeni broj migranata u svijetu. Što su sve razlozi ili uzroci migracija?

U kojim periodima i zbog čega su ljudi odlazili iz Hrvatske (ili današnjeg područja RH) te u koje države su se najviše naseljavali?

Proučite što znače pojmovi migrant, emigrant i imigrant. Koja je razlika?

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

20. prosinca u cijelom se svijetu obilježava Međunarodni dan ljudske solidarnosti odlukom Ujedinjenih naroda iz 2006. godine. Međunarodni dan ljudske solidarnosti ima za cilj promicanje kulture solidarnosti i dijeljenje vrijednih resursa. Istražite značenje pojma solidarnost i dogovorite se kako ćete svakodnevno prakticirati solidarnost u razredu.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Globalni cilj za održivi razvoj 4– Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Braille je taktilni prikaz abecednih i numeričkih simbola koji koristi šest točaka za predstavljanje svakog slova i broja, pa čak i glazbenih, matematičkih i znanstvenih simbola. Brajicu (nazvanu po svom izumitelju u Francuskoj u 19. stoljeću, Louisu Brailleu) koriste slijepe i slabovidne osobe za čitanje istih knjiga i časopisa kao i onih tiskanih vizualnim fontom. Na temelju odluke generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 2018., kojom je prihvatila prijedlog Svjetske unije slijepih (WBU), 4. siječnja obilježavamo Svjetski dan Brailleovog pisma.

Brailleovo pismo ključno je u kontekstu obrazovanja, slobode izražavanja i mišljenja, kao i društvene uključenosti, kao što je navedeno u članku 2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Preuzeto i prevedeno sa: https://www.un.org/en/observances/braille-day

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite tko je bio Louis Braille. Proučite Brailleovu abecedu i pokušajte napisati kratki tekst.

Proučite koja je simbolika ‘’Dana bijelog štapa’’.

Istražite čime se bavi Hrvatski savez slijepih.

Globalni cilj za održivi razvoj 4– Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Opća Skupština UN-a krajem 2018. godine proglasila je 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja kako bi naglasila presudnu ulogu kvalitetnog i dostupnog obrazovanja u ostvarivanju svih Ciljeva održivog razvoja. 

Rezolucija tako navodi da: „obrazovanje igra ključnu ulogu u izgradnji održivog i otpornog društva i doprinosi postizanju svih ostalih Ciljeva održivog razvoja; povećava produktivnost pojedinaca i jača potencijal za ekonomski rast, razvija vještine potrebne za dostojanstven rad, razvija profesionalne vještine potrebne za održivi razvoj, uključujući u područjima vodoprivrede i sanitacije, zelene energije i očuvanja prirodnih resusa; pomaže iskorijeniti siromaštvo i glad, doprinosi poboljšanju zdravlja, promiče rodnu ravnopravnost i može doprinijeti smanjenju nejednakosti, promociji mira, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava“*.

U skladu s tim Rezolucija ističe važnost osiguravanja inkluzivnog i pravednog kvalitetnog obrazovanje na svim razinama – predškolskoj,osnovnoškolskoj, u srednjem i visokom obrazovnaju, uključujući i strukovno obrazovanje,  kako bi svi ljudi mogli aktivno doprinositi održivom razvoju.

*https://undocs.org/A/RES/73/25

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razgovarajte o tome koliko se u našem obrazovanju pripremamo za teme održivosti i/ili održivog razvoja. Imaju li sva djeca u Hrvatskoj jednaku mogućnost pristupa kvalitetnom obrazovanju? Što znači dostupno kvalitetno obrazovanje? 

Koje prepreke u dostupnosti obrazovanja postoje kod nas, koje grupe učenika su u posebno rizičnoj skupini? Što se može u RH učiniti da je svi imaju dostupno i kvalitetno obrazovanje? 

Istražite kako se obrazovanje razvijalo kroz povijest od drevnih civilizacija do danas. Napravite zajednički mentalnu mapu povijesti obrazovanja.

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan vjerskih sloboda, koji se obilježava posljednje subote u siječnju, posvećen je promoviranju prava na slobodu vjeroispovijesti, toleranciju i međureligijski dijalog. Cilj ovog dana je istaknuti važnost poštivanja različitih religijskih uvjerenja i zaštite prava svakog pojedinca da slobodno prakticira svoju vjeru ili da ne prakticira nikakvu religiju. Temelji se na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima:

Članak 18. Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite društvene sustave u kojima su vjerske slobode bile ograničene i zemlje u kojima postoji službena religija (državna religija). Razgovarajte o tome što vama znači slobodno izražavati svoju vjeru te o pojmovima ekumenizma i međuvjerske suradnje.

Razgovarajte o tome kako se i koliko se u vašoj školi poštuju vjerske slobode svih? Kako u razredu pokazujete uvažavanje različitosti u pogledu vjere? Koje je značenje izjave „Hrvatska je katolička zemlja“?

Globalni cilj za održivi razvoj 12 – Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan čiste energije obilježava se 26. siječnja kako bi se podigla svijest o važnosti korištenja obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije. Cilj ovog dana je promovirati održive energetske prakse koje smanjuju emisije štetnih plinova, pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i osiguravaju zdraviju budućnost za planet. Obilježavanje ovog dana uspostavljeno je rezolucijom Generalne skupštine UN-a u kolovozu 2023. godine s ciljem podsjećanja da je prelazak na čistu energiju ključan za održivu budućnost i borbu protiv klimatskih promjena.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite pojam čiste energije. Razgovarajte o tome vode li se nekad oružani sukobi zbog pristupa energentima i/ili drugim prirodnim resursima.
Koriste li u vašem okruženju obnovljivi izvori energije? Upitajte ravnatelja_icu postoje li inicijative da se koriste i na razini škole?

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

27. siječnja 1945. godine oslobođen je logor smrti Auschwitz – taj je događaj na svojevrstan način označio početak kraja Holokausta. Na ovaj se način svake godine svijet prisjeća genocida, zločina i teških povreda ljudskih prava koja su obilježila period II. Svjetskog rata, a s ciljem informiranja i sprečavanja da se takav period ikad ponovi.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Pročitajte „Dnevnik Anne Frank” ili pogledajte film “Dnevnik Diane Budisavljević“. Postoje li danas u Hrvatskoj slučajevi nasilja prema pojedincima zbog toga što su drugačijeg nacionalnog/rasnog/etničkog porijekla?

Možete li prepoznazi isključivost u našem društvu i ako da, prema kome je usmjerena? Kako to mijenjati?

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Svjetski tjedan međuvjerske harmonije, koji se obilježava od 1. do 7. veljače svake godine, uspostavljen je s ciljem promicanja međusobnog razumijevanja, tolerancije i suradnje među ljudima različitih religijskih uvjerenja. Tjedan je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2010. godine, kao odgovor na potrebu za jačanjem međuvjerskog dijaloga i mirovnih inicijativa u svijetu.

Ovaj tjedan nudi priliku da se kroz različite aktivnosti, poput radionica, konferencija, zajedničkih molitvi i edukativnih programa, doprinese izgradnji mira i međusobnog razumijevanja među različitim vjerskim i kulturnim skupinama diljem svijeta.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Pravilo „Ne čini drugima što ne želiš sebi“ provlači se kroz gotovo sve religije kroz povijest. Koje još zajedničke stvari prepoznaješ u velikim svjetskim religijama? Kroz život susrest ćete se s ljudima različitih vjerskih uvjerenja. Što je važno da biste kvalitetno razgovarali o tim razlikama?

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Inicijativa obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pokrenuta je 2004. godine, a provodi se u više od 140 zemalja s ciljem promicanja i poticanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima. Internetske sadržaje možemo stvarati svi, a pitanje kojim se moramo pozabaviti je stvaramo li ih s ciljem unaprjeđenja društvene svijesti, razmjene znanja i ideja i stvaranja novih partnerstava. Zajednička nam je zadaća stvarati odgovorno i sigurno online okruženje za sve.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Posjetite stranicu udruge Korak po korak (link) i pogledajte filmić „Cyberbullying: postoji izlaz!“

Na satu razrednika razgovarajte o elektroničkom nasilju u svojoj školi.

Posjetite facebook stranicu “Dosta je mržnje”: https://web.facebook.com/dostajemrznje/

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Članice Udruženja europskih izbornih dužnosnika od 2005. svake godine, prvog četvrtka u veljači, obilježavaju Svjetski dan izbora (Global Elections Day).

Na ovaj način izborni stručnjaci širom svijeta promoviraju nužnost jačanja demokratskih procesa i značaj izbora, kao jednog od načina za aktivno sudjelovanje građana u životu zajednice.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Pogledajte video Mi odlučujemo: Neka se i glas mladih čuje

Prelistajte publikaciju ,,Prema inkluzivnoj demokraciji: Spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina”

Organizirajte kampanju i glasanje za izbor predsjednika razreda.

Pokrenite raspravu s učenicima o tome treba li spustiti dobnu granicu za glasanje na 16 godina.

Globalni cilj za održivi razvoj 4 – Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve

Globalni cilj za održivi razvoj 5 – Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

2015. godine Opća skupština Ujedinjenih Naroda je 11. veljače proglasila Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Ciljevi obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti; eliminacija svake diskriminacije žena, uključujući u području obrazovanja i zapošljavanja te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera kroz poticanje razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.

„Moramo ohrabriti i potaknuti djevojke i žene da ostvare svoj puni potencijal kao znanstvenice i inovatorice.“

– Glavni tajnik UN-a, António Guterres (link)

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite i predstavite živote i dostignuća znanstvenica u Hrvatskoj ili svijetu koje su kroz povijest ostvarile značajan doprinos znanosti. Pokušajte saznati jesu li i kakve prepreke imale u razvoju karijere u znanosti.
Nađite barem 2 domaće znanstvenice i otkrijte čime se bave.

Izradite kolaž plakat o životu znanstvenice koja vas se najviše dojmila. Izaberite među sobom najkreativnije i objesite ih na pano u školskom hodniku.

Inspiracija: https://voxfeminae.net/feministyle/32-plakata-mocnih-znanstvenica-koja-bi-svaka-ucionica-trebala-imati/

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Red Hand Day, poznat i kao Međunarodni dan protiv korištenja djece kao vojnika, obilježava se 12. veljače kako bi se podigla svijest o zloupotrebi djece u oružanim sukobima i kako bi se zahtijevalo njihovo oslobađanje i reintegracija u društvo. Ovaj dan ima poseban fokus na suzbijanje prisilnog regrutiranja djece u vojne svrhe i na promociju njihovih prava na sigurnost, obrazovanje i normalan život. Obilježava se od 2002. godine kada je 12. veljače više od 150 vlada usvojilo protokol kojim se zabranjuje uključivanje djece mlađe od 18 godina u oružane snage.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

U kojim zemljama se djeca koriste u oružanim postrojbama? Koja su im dječja prava time dokinuta? Istraži što obilježava „Red hand day“ i kako se možeš pridružiti kampanji.

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Radio je snažan medij za slavljenje čovječanstva u svoj njegovoj raznolikosti i predstavlja platformu za demokratski diskurs. Na globalnoj razini radio je i dalje najkonzumiraniji medij. Ima jedinstvenu sposobnost da dopre do najšire publike. To znači da radio može oblikovati iskustvo različitosti društva, predstavljati sve glasove i omogućiti da se čuju. Radijske postaje trebaju služiti različitim zajednicama, nudeći širok izbor programa, gledišta i sadržaja, te odražavati raznolikost publike u svojim organizacijama i aktivnostima.

Svjetski dan radija proglašen je 2011. godine od strane država članica UNESCO-a, a usvojen od Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2012. kao Međunarodni dan.

Preuzeto i prevedeno sa: https://en.unesco.org/commemorations/worldradioday

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite kako i kada je nastao radio. Koja je pjesma prva emitirana na radiju?

Proučite što je ZAMP.

Istražite Radio 101 i zašto je 20. studeni 1996. važan datum za taj radio.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan nasumičnih djela ljubaznosti posvećen je promicanju dobrote, altruizma i pozitivnih interakcija među ljudima. Ovaj dan ima za cilj potaknuti ljude da šire ljubaznost i čine dobra djela bez očekivanja bilo kakve nagrade ili uzvrata. Fokus je na spontanosti i iskrenosti, čineći svijet boljim mjestom kroz male, jednostavne geste ljubaznosti. Razlozi za obilježavanje ovog dana uključuju: promicanje empatije i solidarnosti; širenje pozitivnosti; poboljšanje mentalnog zdravlja; jačanje zajednica i poticanje nesebičnog ponašanja.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razveseli neku nepoznatu osobu u svojoj blizini nasumičnim djelom ljubaznosti!

Razgovarajte o tome čemu doprinoste ovakve male akcije.

Globalni cilj za održivi razvoj 1 – Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima
Globalni cilj za održivi razvoj 8 – Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu
zaposlenost i dostojanstven rad za sve
Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače nakon što su tu odluku jednoglasno podržale 192 članice Ujedinjenih naroda na Općoj skupštini u studenome 2007. Opća skupština prepoznala je potrebu ujedinjavanja snaga međunarodne zajednice u iskorjenjivanju siromaštva, povećanju zaposlenosti i dostojanstva rada, osiguravanju jednakih mogućnosti i pristupu blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene.
Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, pristupu društvenoj zaštiti, kao i primjeni ljudskih prava u svim područjima života. Republika Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima života.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

U malim skupinama definirajte pojam i tipove pravde te iznesite primjere doživljenih situacija koje smatrate pravednima ili nepravednima.

Kako biste povezali pojmove socijalna pravda, solidarnost, ljudska prava?

Pronađite i analizirajte popularne pjesme koje govore o socijalnoj pravdi.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan materinjeg jezika utemeljila je 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja lingivističke raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinjem jeziku.

Prema njihovim podatcima, gotovo 43% od postojećih 6000 jezika je pod prijetnjom izumiranja u jeku globalizacije, te otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna. Izumiranja jezika znače gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine. U kontekstu globalnih ciljeva održivog razvoja (SDG), obrazovanje na materinjem jeziku ključno je u ostvarivanju ciljeva 4.6 i 4.7 kojima se doprinosi cilju 4 – „Osigurati inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovirati mogućnost cjeloživotnog učenja“.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Na internetu potražite UNESCO-ov „Atlas svjetskih jezika kojima prijeti nestanak“ (link) i pretražite o kojim se jezicima radi. Diskutirajte što vas je u Atlasu iznenadilo?

Istražite kako je engleski jezik utjecao na hrvatski tj. na vašu svakodnevnu komunikaciju.

Istražite povijest hrvatskih narječja. Koje sličnosti a koje razlike uočavate?

Pronađite serije i filmove na hrvatskim narječjima.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan kojim se od 2014. godine obilježava različitost i inkluzivnost te podiže svijesti o potrebi uklanjanja diskriminacije u svim njezinim oblicima.

Načelo nulte stope diskriminacije se temelji na uvjerenju da se prema svima treba odnositi jednako i s poštovanjem neovisno o rasi, vjeri, spolu, spolnoj orijentaciji, itd.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Organizirajte Živu knjižnicu (uz podršku udruga koje ih provode (npr. Udruga PaRiter, LORI, Dugine obitelji), provedite radionice s mladima u kojima se govori o prepoznavanju stereotipa, predrasuda i diskriminaciji prema određenim društvenim skupinama.

Pogledajte pripremljene aktivnosti i nastavne cjeline.

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan jačanja svijesti o razoružanju i zabrani širenja oružja, koji se obilježava 5. ožujka, ima za cilj podizanje svijesti o važnosti razoružanja i sprečavanja širenja oružja, posebno nuklearnog i drugih oružja za masovno uništenje. Ovaj dan Ujedinjeni su narodi usvojili 2022. godine s ciljem naglašavanja potrebe za globalnom suradnjom u smanjenju rizika od oružanih sukoba i promicanju međunarodne sigurnosti.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istraži koje države ulažu najviše u naoružanje i razgovarajte o razlozima..

Zamislite i opišite svijet bez oružja.

Globalni cilj za održivi razvoj 5 – Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan žena obilježava se svake godine 8. ožujka. Simbolizira dugu povijest borbe za ženska prava, kao što su pravo glasa, pravo na legalizaciju pobačaja ili pravo na rad.
Prva incijativa potekla je od američke Socijalističke stranke 1909., a iduće godine na Međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu, na poticaj Njemice Clare Zetkin izglasano je načelo proglašenja Međunarodnog dana žena, ali bez utvrđenog datuma. Godine 1977. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. ožujka “Međunarodnim danom za prava žena i za mir”.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite tko su bile sufražetkinje i kakve su sve metode koristile u borbi za svoja prava.
Istražite i predstavite živote poznatih žena u Hrvatskoj ili svijetu koje su kroz povijest ostvarile značajan doprinos društvu. Ocijenite kakav je danas društveni položaj žena u Hrvatskoj i svijetu.

Globalni cilj za održivi razvoj 12 – Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Obilježavanje ovog dana inspirirano je „Deklaracijom o osnovnim pravima potrošača“ koju je 1962. donio tadašnji predsjednik SAD-a, John F. Kennedy, naglasivši da se glas potrošača mora čuti. Od 1985. godine i UN počinje štititi prava potrošača kroz Rezoluciju 39/248, u sklopu koje je usvojen i „UN-ov vodič za zaštitu potrošača“.

Usvajanjem UN-ova „Vodiča za zaštitu potrošača“ (ovaj povijesni i globalni dokument UN-a ovih dana se dopunjava prema aktualnim izazova modernog tržišta roba i usluga) prava potrošača podignuta su na razinu međunarodne prepoznatljivosti i dobila su legitimitet koji priznaju i prihvaćaju kako razvijene tako i zemlje u razvoju. Poruke iskazane prilikom Svjetskog dana prava potrošača:

• svraćaju pažnju javnosti na uskraćivanje i kršenje prava potrošača i
• osiguravaju temelj udrugama za zaštitu potrošača za njihovo javno djelovanje u interesu potrošača

https://www.szp.hr/aktualno/svjetski-dan-prava-potrosaca-15-03/927

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite na internetu prava potrošača i kome se obratiti kad su prava potrošača prekršena. Saznajte i prodiskutirajte što znači pojam održiva proizvodnja i potrošnja. Kako možemo odgovornije trošiti? Što predstavlja termin „Fairtrade“?

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj rezoluciji 66/281 od 12. srpnja 2012. proglasila je 20. ožujkom Međunarodnim danom sreće, prepoznajući važnost sreće i blagostanja kao univerzalne ciljeve i težnje u životima ljudi širom svijeta i važnost njihovog prepoznavanja u ciljevima javnih politika. Također je prepoznala potrebu za uključivijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i dobrobit svih naroda*.

U kontekstu Agende 2030. za održivi razvoj, ostvarivanje svih Ciljeva održivog razvoja preduvjet je pružanja prilike ljudima da žive sretne i dostojanstvene živote.

*prevedeno sa stranice: https://www.un.org/en/observances/happiness-day

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Opiši što je iz tvoje perspektive sretan život! Istraži kako se računa indeks sreće država i koje su države osobito visoko rangirane. Što tome doprinosi?

Istraži što je to Hygge, Sisu, Craic, Ubuntu i na koje se zemlje odnosi.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Generalna skupština UN-a 1966. godine je proglasila 21. ožujka Međunarodnim danom za eliminaciju rasne diskriminacije. Šest godina ranije, toga je dana policija ubila 69 prosvjednika koji su sudjelovali na mirnim demonstracijama protiv zakona koji su podržavali aparthejd (sustav rasnog razdvajanja stanovništva Južnoafričke Republike na bijelce, crnce, Indijce i obojene koji je samo bijelcima davao potpuna politička, ali i sva druga prava).

Imajući na umu stremljenje demokratski uređenom društvu, suzbijanje i iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije ključni je element u postizanju demokracije i stabilnosti društva današnjice, multietničkog i multikulturalnog. Rasnu je diskriminaciju moguće suzbijati podizanjem svijesti, razine znanja o neprihvatljivosti rasističkih i ksenofobnih stajališta te stajališta utemeljenih na predrasudama.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Nacrtajte strip o životu Nelsona Mandele, Martina Luthera Kinga ili nekog drugog borca za eliminaciju rasne diskriminacije.

Razgovarajte o tome što su najveće prepreke za uvažavanje i jednako vrednovanje svih ljudi.

Pogledajte kratke filmove CMS-ove kampanje #ovdježivimo

Istražite tko je bila Rosa Parks i zašto je važna.

Pogledajte kratki eksperiment učiteljice Jane Elliot ‘’Plave oči – smeđe oči’’Jane Elliott “Blue Eyes – Brown Eyes” Experiment Anti-Racism

Globalni cilj za održivi razvoj 6 – Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dana 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda. Taj dan ukazuje na važnost pitke vode i održivog upravljanja vodnim resursima. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine. Tema na koju se stavlja naglasak u obilježavanju tog dana svake godine se mijenja.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Koristeći obiteljski mjesečni račun za vodu, izračunajte koliko košta 0,5 L vode iz slavine te usporedite s cijenom 0,5 L boce vode u dućanu. Razgovarajte o vodi kao ljudskom pravu u opreci s vodom kao privatnim resursom.

Saznajte građani kojih država imaju otežan  pristup vodi, a koje države obiluju pitkom vodom. Istražite kako koncesije izvora pitke vode (vode u privatnom vlasništvu) utječu na cijenu i dostupnost vode.

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i borbe za dostojanstvo žrtava, uspostavljen je 2010. godine kako bi se odala počast žrtvama teških kršenja ljudskih prava i onima koji se bore za pravdu i istinu u vezi s tim zločinima.

Ovaj dan posebno ističe pravo žrtava i njihovih obitelji da saznaju istinu o zločinima koji su počinjeni, uključujući okolnosti, počinitelje i motive te da traže pravdu i reparaciju. Datum 24. ožujka odabran je u sjećanje Óscar Arnulfo Romero y Galdámez koji je na taj dan ubijen 1980. godine.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite tko je Óscar Arnulfo Romero y Galdámez.

Istražite što je to ‘“Komisija za istinu i pomirenje“’ (Truth and Reconciliation Commission). Zašto je nastala? Tko su osnivači? U kojim sve zemljama postoji?

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan sjećanja na žrtve ropstva i transatlantske trgovine robljem, uspostavljen je kako bi se odala počast milijunima Afrikanaca koji su bili žrtve brutalne trgovine robljem tijekom više od četiri stoljeća.

Ovaj dan služi kao podsjetnik na stradanja, dehumanizaciju i patnje koje su ljudi pretrpjeli zbog transatlantske trgovine robljem te naglašava potrebu za borbom protiv rasizma, diskriminacije i nepravdi koje su proizašle iz ovog zločina. 25. ožujka 1807. godine Velika Britanija je zabranila trgovinu robljem čime nije dokinuta praksa robovlasništva, a 200 godina nakon, Generalna skupština UN-a odlučila je uspostaviti ovaj međunarodni dan.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite postoji li suvremeno ropstvo? Što se sve opisuje ovim terminom?

Kome se trebate obratiti u slučaju da primijetite nešto slično u svojoj zajednici?

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan koji slavi postignuća i doprinose transrodnih i rodno varijantnih osoba te prepoznaje različitosti transrodnih identiteta. To je dan koji pruža podršku transrodnoj zajednici te podiže svijest o diskriminaciji s kojom se suočavaju.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istaknite transrodnu zastavu u školi, kontaktirajte udruge i/ili stručne osobe za suradnju kako bi dodatno informirali mlade o ovoj temi (Popis LGBTIQ+ organizacija i inicijative u Hrvatskoj).

Cilj 3 – Osigurati zdrav život i promicati blagostanje za ljude svih generacija

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dana 18. prosinca 2007. Opća skupština UN-a odredila je 2. travnja kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu.

Autizam je neurorazvojni poremećaj obilježen poremećenim društvenim međudjelovanjem i komunikacijom, ponavljanim i stereotipnim obrascima ponašanja i nejednolikim intelektualnim razvojem, često uz duševno zaostajanje. Simptomi započinju u ranom djetinjstvu. Uzrok je u mnoge djece nepoznat, premda u nekih dokazi podupiru gensku sastavnicu; autizam može biti posljedica zdravstvenih poremećaja. Dijagnoza se zasniva na razvojnoj anamnezi i promatranju. Liječenje se sastoji od bihevioralnih postupaka te ponekad, primjene lijekova.

Preuzeto:
https://mentalnozdravlje.zagreb.hr/poteskoce/autizam/
https://www.timeanddate.com/holidays/un/world-autism-awareness-day

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite kakve sve vrste autizma postoje. Koja prava imaju djeca s autizmom? Kako izgleda jedan dan autistične osobe? Kakva pomagala pomažu autističnoj djeci u učenju i izražavanju?

Proučite web stranicu Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj. Postoje i u drugim regijama takve ustanove.

http://centar-sraskaj-zg.skole.hr/

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju, posvećen je podizanju svijesti o prijetnjama koje predstavljaju mine i eksplozivni ostaci rata te pružanju pomoći u protuminskim aktivnostima.

On služi kako bi se naglasila potreba za globalnim naporima u uklanjanju mina, zaštiti ljudskih života i rehabilitaciji područja pogođenih minama, a obilježava se od 2005. godine.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Postoje li u Hrvatskoj još uvijek područja koja su opasna zbog mogućnosti zaostalih mina? Koje su zemlje najviše pogođene ovim problemom? Naučite koje korake poduzeti u slučaju da se susretnete s potencijalno opasnom eksplozivnom napravom.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir uspostavljen je 23. kolovoza 2013. godine zbog prepoznavanja važnosti sporta kao ‘alata za obrazovanje, razvoj i mir, koji promiče suradnju, solidarnost, toleranciju, razumijevanje, društvenu uključenost i zdravlje na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou’*.

Osobito se priznanje na ovaj dan daje i Međunarodnom paraolimpijskom odboru koji svojim radom doprinosi razgradnji predrasuda prema osobama s invaliditetom u sportu. Obilježavanje ovog Dana označava sve veću prepoznatljivost pozitivnog utjecaja koje sport može imati na razvoj ljudskih prava i društvenog i gospodarskog razvoja.

*https://undocs.org/A/RES/67/296

https://www.un.org/en/observances/sport-day

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razgovarajte o tome kako sport može doprinijeti rodnoj ravnopravnosti. Kako kao navijači možemo doprinijeti uključivom i tolerantnom sportu? Upoznajte se s kampanjom #PlayforGlobalGoals

Razgovarajte o važnosti rekreativnog sporta i zdravim stilovima života.

Istražite hrvatske sportašice i njihova postignuća.

Istražite što su paraolimpijske igre.

Pogledajte igrani film ‘’Cool Runnings’’ o prvoj  jamajčanskoj bob momčadi.

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

8. travnja se diljem svijeta obilježava Svjetski dan Roma, u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu. To je bio jedan od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.

Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena romska himna temelji se na romskoj pjesmi “Gelem, gelem” (idem, idem). Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva ˝Rom˝, što na romskom jeziku znači čovjek.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite romske zajednice u Hrvatskoj i Europi te se upoznajte s problemima s kojima se susreću.

Pogledajte kratki film na stranici HRT “Projekt drugi” i razgovarajte o tome koja su ljudska prava osobe u glavnoj ulozi ugrožena (poveznica).

Nađite prijevod romske himne „Gelem Gelem“ (na hrvatski ili drugi jezik koji znate), porazgovarajte o njenom sadržaju, kontekstu i značenju.

Istražite tradicionalna jela romske zajednice.

Globalni cilj za održivi razvoj 9 – Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

2011. godine Ujedinjeni narodi proglasili su 12. travnja Međunarodnim danom čovjekova leta u svemir na 50. godišnjicu prvog leta čovjeka u svemir. Na taj dan 1961. godine, sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin postao je prva osoba koja je orbitirala Zemlju. Njegova misija, koja je trajala oko 108 minuta, označila je veliki korak u istraživanju svemira i u ljudskoj tehnologiji. Ovim danom odaje se priznanje ovom povijesnom postignuću i njegovom značaju za čitavo čovječanstvo., ali ovaj dan također je važan jer simbolizira nadu u daljnja istraživanja svemira i međunarodnu suradnju u tom polju.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što je Zlatna ploča Voyagera iz 1977. i što se na njoj nalazi. Da imate priliku napraviti novu verziju Zlatne ploče što bi ti i tvoji prijatelji na nju stavili? Pronađite intervjue s astronautima koji su govorili o tome koliko im se perspektiva promijenila nakon što su Zemlju vidjeli iz svemira (tzv. overview effect). Kako to povezujete s našim životima?

Globalni cilj za održivi razvoj 9 – Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Ovaj je međunarodni dan uspostavljen 2017. godine kako bi se promovirala važnost kreativnog razmišljanja i inovacija u rješavanju globalnih izazova. Cilj ovog dana je potaknuti ljude širom svijeta na korištenje svoje mašte i sposobnosti da iznađu nove ideje, pristupe problemima iz različitih uglova i doprinesu stvaranju boljeg, održivijeg društva.

Ovaj datum je odabran jer dolazi neposredno prije Dana planete Zemlje (22. travnja), kako bi se naglasila povezanost između inovativnosti i održivog razvoja, a obilježava se od 2017. godine.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Jesi li znao_la da kreativnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje? Poradi na tome kroz sljedeću vježbu – zamisli svijet bez sukoba i ratova, kako izgleda i kako smo to ostvarili? Kako su u tome sudjelovali učenici i mladi?

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje.

Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Ujedinjeni narodi proglasili su 2009. godine 22. travnja „Međunarodnim danom majke Zemlje“. Danas se dan obilježava u cijelom svijetu, svake godine s posebnim fokusom, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o i djelovanjem u smjeru smanjenja čovjekovog štetnog učinka na okoliš.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što je ekološki otisak i izračunajte svoj koristeći poveznicu na earthday.org stranici.
Razgovarajte o načinima kako smanjiti ekološki otisak.

Organizirajte ekološku akciju u svojoj školi.
Upoznajte se s djelovanjem udruga u Hrvatskoj koje se bave zaštitom okoliša.

Razgovarajte o utjecaju klimatskih promjena na život na planeti, istražite gdje sve možemo uočiti djelovanje klimatskih promjena u RH.

Novi priručnik za srednje škole – DOOR ‘Klima je i naš izbor’: poveznica

Nastavna jedinica: Održivi razvoj u mojoj zajednici

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

vaj dan je uspostavljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2018. godine, s ciljem očuvanja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i poštivanju međunarodnog prava.

Kroz njega se promovira princip multilateralizma i miroljubive diplomatske suradnje među državama i naglašava važnost zajedničkog rada država kroz međunarodne institucije i forume kako bi se osigurali mir, stabilnost i sigurnost u svijetu.

Multilateralizam podrazumijeva suradnju više država u rješavanju globalnih izazova, kao što su sukobi, klimatske promjene, siromaštvo i pandemije, putem međunarodnih organizacija kao što su Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija i mnoge druge. Diplomacija je ključni alat kojim države pregovaraju i rješavaju sporove na miran način, umjesto kroz sukobe i ratove.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Što označava pojam multilateralizam? Koje su međunarodne organizacije važne u osiguravanju multilateralizma i diplomacije za mir? Koliko su po tvom mišljenju uspješne u svom radu?

Globalni cilj za održivi razvoj 7 – Pristupačna i čista energija

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Kao spomen na katastrofu u nuklearnoj elektrani u Černobilu 26. travnja 1986. (Ukrajina) na ovaj se datum obilježava Svjetski dan obnovljivih izvora energije kojim se želi ukazati na nužnost istraživanja i primjene obnovljivih izvora – vjetra, sunca, vode, biomase, bioplina, geotermalnih izvora i sl.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razgovarajte o tome otkud dobivate električnu energiju, na koji način se proizvodi. Mapirajte svoju zajednicu i razmislite koje biste obnovljive izvore energije u svom okruženju najjednostavnije mogli koristiti.
Usporedite korištenje obnovljivih izvora energije među članicama EU, rangirajte RH.

Animacija Zelene Istre ‘Zarobljenici ugljena’

Slikovnica DOORa ‘Obnovljivi izvori energije’

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan je u pokrenut 2008. godine u okviru slovenskog predsjedanja Europskom unijom. Zbog činjenice da je Europa kontinent sa sve starijim stanovništvom, prepoznata je nužnost zajedničkog rada na tome da se na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini drugačije formulira pojam međugeneracijske solidarnosti te se ona oživotvori i provodi u praksi. Osim međugeneracijske komponente, cilj ovog dana je vidjeti kako Europu napraviti što boljim mjestom za život starijih generacija.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Pogledajte i osvrnite se na kratki film Projekta drugi o osobama treće životne dobi (poveznica)

Srednja škola – Pročitajte neku od priča iz knjige Slavenke Drakulić „Nevidljiva žena i druge priče“ te porazgovarajte o tome kako možemo promijeniti ponašanje prema starijim osobama da bi se osjećali uvaženi u društvu. 

Na koje sve probleme nailaze starije osobe u RH? Što bi se moglo i trebalo učiniti? (država, grupe i pojedinci)

Provedite jedan cijeli dan s bakama i djedovima ili starijim susjedima.

Napravite foto reportažu jednog dana vaših baki, djedova ili starijih susjeda. Organizirajte razrednu izložbu fotografija

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chichagu 1. svibnja 1886. godine. Diljem Amerike održani su masovni štrajkovi u kojima više od 400 000 radnika i radnica iz tvornica izlazi na ulice. U sukobima s policijom poginulo je nekoliko radnika, a osmero organizatora osuđeno je na smrt. U spomen na taj dan 1889. godine odlučeno je da će se svake godine na 1. maj održavati radnički prosvjedi.

U Hrvatskoj se praznik rada počeo slaviti 1890. godine. Radnici u Hrvatskoj, kao i internacionalne kolege istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice (8-8-8). Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz skupova i štrajkova. U zgradi Hrvatskog doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: „Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite povijest borbe za radnička prava. Razgovarajte o problemima s kojima se suočavaju radnici u našem društvu.
Napišite pjesmu o radničkim pravima!
Razgovarajte o zahtjevu 8-8-8 – žive li ga vaši roditelji?

Nastavna jedinica: Što su radnička prava

Materijal za nastavnike: Infografika SSSH

Poveznica: Mali letak za veliku borbu – mladi i radnička prava

Poveznica: Mali vodič za veliku borbu – mladi i radnička prava

Pogledajte film ‘’Izlazak radnika iz tvornice’’ braće Lumiere

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Svake godine, 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija kojim se slave osnovni principi slobode medija, procjenjuje se sloboda medija u različitim državama svijeta, naglašava važnost neovisnosti medija i odaje počast novinarima i novinarkama koji su izgubili živote obavljajući svoj posao. Obilježava se od 1993. godine, a u fokusu nije samo sloboda medija nego i profesionalna etika u novinarstvu. Organizacija za obranu slobode medija Committee to Protect Journalism prati različite oblike prijetnji, napada i uskraćivanja slobode medija širom svijeta. Podaci koje izlažu govore o stanju medijskih sloboda danas – u  2019. ubijeno je 26 novinara/ki.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što znači medijska sloboda i zašto je važna. Razgovarajte o dobrim i lošim stranama medija, pronađite primjere članaka ili priloga koji su informativni u odnosu na senzacionalističke te saznajte kome i kako se pritužiti na uvredljiv ili netočan članak ili prilog.

• Globalna analiza Instituta Reuters o stanju u područja medija u Hrvatskoj
• Indeks medijskih sloboda Reportera bez granica po kojem RH zauzima 48. mjesto od 180 zemalja

Saznajte u kojim državama su najveći problemi sa slobodom medija, razgovarajte zašto; saznajte gdje se nalazi RH po tom pitanju.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan obiteljske jednakosti (International Family Equality Day) obilježava se svake godine prve nedjelje u svibnju i posvećen je slavljenju raznolikosti obitelji diljem svijeta. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o pravima LGBTIQ+ obitelji i promicanje jednakosti, prihvaćanja i inkluzije.

Obitelji dolaze u različitim oblicima, bojama i veličinama, ali ono što ih sve povezuje je ljubav i međusobna podrška. Ovaj dan je prilika da proslavimo ove vrijednosti i ukažemo na važnost stvaranja društva koje prepoznaje i poštuje sve obitelji, bez obzira na spolnu orijentaciju, rodni identitet ili oblik obitelji.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Organizirajte diskusiju o različitim vrstama obitelji i važnosti poštovanja raznolikosti. Istražite pojam dugine obitelji (možete posjetiti web stranicu udruge Dugine obitelji) i razgovarajte o tome kako ljubav i podrška čine obitelj, bez obzira na njen oblik.

Potaknite učenike da nacrtaju ili napišu što za njih znači obitelj te izložite njihove radove u razredu.

Zajednički osmislite poruku podrške za sve obitelji i podijelite je s roditeljima ili školskom zajednicom.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

9. svibnja obilježava se kao Dan Europe u spomen objavljivanja tzv. Schumanove deklaracije 1950. godine. Deklaracija se smatra početkom integracije europskih država kroz objedinjavanje proizvodnje vezane za ugljen i čelik, prvo između Francuske i Njemačke. Sljedeće godine, 1951., Europsku zajednicu za ugljen i čelik zajedno su Pariškim ugovorom osnovale osim Francuske i Njemačke i Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Začetak je to brojnih kasnijih inicijativa povezivanja i integracija, između ostalog i Europske unije.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Organizirajte u razredu ili školi simulaciju izbora za Europski parlament.

Nastavna priprema Foruma za slobodu odgoja: ‘Kako s učenicima razgovarati o Europskoj Uniji’

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

‘Prigovor savjesti (priziv savjesti) je odluka / pravo osobe da odbije izvršiti  obvezu koju mu nameće pravni sustav,  a koja obveza se protivi etičkim, moralnim ili vjerskim uvjerenjima / savjesti te osobe.

Pravo na prigovor savjesti propisano je čl.18. Opće deklaracije o ljudskim pravima: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i obredima.”

Pravo na prigovor savjesti obavljanja vojnih dužnosti u oružanim snagama propisano je čl.47. st.2. Ustava Republike Hrvatske: “Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.*”’ Tekst preuzet sa stranica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek (https://centar-za-mir.hr/objave/15-svibanj-medunarodni-dan-prigovaraca-savjesti)

Dan je prvi put obilježen 1982. godine, 1985. godine prepoznala ga je i počela obilježavati mreža War Resisters’ International čime je dobio na dodatnoj vidljivosti.

Ovaj dan je posebno važan jer ukazuje na potrebu da države poštuju pravo na prigovor savjesti kao osnovno ljudsko pravo, što je priznato i u međunarodnim dokumentima, poput Opće deklaracije o ljudskim pravima i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Također, Dan naglašava važnost alternativnih oblika službe, poput civilne službe, za one koji odbijaju vojnu obavezu.

Međunarodni dan prigovarača savjesti podsjeća na borbu tih osoba za slobodu mišljenja, savjesti i religije, te potiče društvo da prepozna njihovu ulogu u izgradnji miroljubivih zajednica. Ovaj dan također služi za širenje svijesti o nenasilju, ljudskim pravima i potrebi za dijalogom.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Tko su prigovarači savjesti u kontekstu sudjelovanja u pripremama za oružane sukobe i samim sukobima? Postoji li u Hrvatskoj mogućnost prilaganja prigovora savjesti? U Ustavu RH pronađite dio vezan uz prigovor savjesti.

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Ovaj dan je usvojen od strane Ujedinjenih naroda 2017. godine i predstavlja globalni apel za ujedinjenje napora u borbi protiv nasilja i sukoba te za promoviranje društava u kojima svi ljudi mogu živjeti u miru. Služi kao podsjetnik na potrebu dijaloga i međusobnog razumijevanja kao ključnih alata u razgradnji predrasuda, diskriminacije i sukoba, čime se doprinosi globalnom miru i sigurnosti.

Međunarodni dan zajedničkog života u miru poziva na jačanje međusobnog povjerenja i suradnje, kako bi se izgradile inkluzivne zajednice utemeljene na ljudskim pravima i poštivanju svakog pojedinca, bez obzira na njihove razlike. Ovim danom naglašava se da je mir puno više od izostanka nasilja i ratova i da je za njegovu izgradnju potreban aktivan angažman svih – od pojedinačne do međunarodne razine, a s ciljem osiguravanja dostojanstvenog života svih.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Razgovarajte u razredu o tome kakvo bi trebalo biti društvo koje njeguje vrijednosti zajedničkog života u različitosti te što je potrebno da bude takvo – što treba znati, raditi, osigurati..?

Istražite što je to afrička filozofija života u zajednici „Ubuntu“’.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (eng. International Day Against Homophobia, Biphobia and Transphobia, IDAHOBIT) obilježava se u svijetu svakog 17. svibnja. Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o nužnosti borbe protiv predrasuda i diskriminacije prema osobama homoseksualne i biseksualne orijentacije te prema transrodnim i transeksualnim osobama.

Razlog za odabir tog datuma je taj što je tog dana 1990. godine homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što znače pojmovi “homofobija”, “bifobija” i “transfobija”. Razgovarajte o tome što znači da su ljudska prava univerzalna i neotuđiva te zašto je važno poštovati prava svih ljudi.

Što znače slova u kratici LGBTIQ?

Napišite članak za školski list ili stranicu škole o stereotipima i predrasudama prema LGBTIQ+ osobama.

Diskusija: „Smije li netko odbiti iznajmiti apartman (ili stan) LGBTIQ+ osobama?“

Upoznajte se s radom udruge Dugine obitelji, LORI i drugih organizacija u RH koje se bave zaštitom prava LGBTIQ+ osoba!

Prolistajte slikovnicu ‘’Moja dugina obitelj’’

Prolistajte:

https://www.dugineobitelji.com/terminologija/

https://lori.hr/korisni-resursi/

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni Fair play dan, promovira principe poštene igre, etičkog ponašanja, sportskog duha i međusobnog poštovanja u sportu, ali i u svakodnevnom životu. Ovaj dan naglašava važnost poštivanja pravila, protivnika i fair play-a kao ključnih vrijednosti koje doprinose pozitivnom razvoju ličnosti, zajednice i društva.

Fair play u sportu ne podrazumijeva samo pošteno i časno takmičenje, već i integritet, jednakost, solidarnost i poštovanje, kako među sportašima, tako i među navijačima i ostalim sudionicima. Ovaj dan ima za cilj podizanje svijesti o tim vrijednostima, kako bi sport i društvo u cjelini postali mjesto gdje vladaju poštenje, pravda i tolerancija.

Međunarodni Fair play dan se koristi kao prilika da se potaknu svi – od sportaša i trenera do sudaca i navijača – na promoviranje pozitivnog ponašanja u svim aspektima života, a posebno u sportu. To uključuje sprječavanje nasilja, varanja, dopinga i svih oblika nesportskog ponašanja koji narušavaju duh igre.

Ovaj dan također promovira vrijednosti kao što su timski rad, uvažavanje različitosti i poštivanje pravila te ohrabruje ljude da ih primjenjuju ne samo u sportu, već i u svakodnevnim interakcijama, što doprinosi izgradnji pozitivnih odnosa unutar zajednica.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Opišite vrijednosti fair playa. Vrijede li one samo u spotu, ili su primjenjive i u drugim aspektima života? Kakve veze sport ima s izgradnjom kulture mira?

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

2001. g. Glavna skupština UNESCO-a usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Svjetski Dan kulturne raznolikosti proglašen je 2002. godine.
Paralela između biološke i kulturne raznolikosti nalazi se i u UNESCO-vom izvješću iz 1995. g. Our Creative Diversity (Naša kreativna raznolikost):
“Stotinama milijuna godina, priroda je razvijala nevjerojatne oblike života koji su međusobno tijesno povezani: opstanak svih neophodan je kako bi se osiguralo kontinuirano postojanje prirodnih ekosustava. Na sličan način “kulturni ekosustavi” sastavljeni od bogatih i kompleksnih mozaika više ili manje snažnih kultura, trebaju osigurati raznolikost kako bi sačuvali i prenijeli vrijedno naslijeđe budućim generacijama. Baš kao što su politike za zaštitu bioraznolikosti neophodne kako bi se osigurala zaštita prirodnih ekosustava i raznolikost vrsta, samo odgovarajuće kulturne politike mogu osigurati zaštitu kulturne raznolikosti suočene s rizikom jedinstvene homogenizacije kulture u današnjem svijetu.”

Kulturna raznolikost simbol je nastojanja da se poticajem razvoja svih svjetskih kultura spriječi unificirani razvoj svijeta.

Kulturna raznolikost
– predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu
– važan je čimbenik razvoja
– njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava
– kulturna baština je izvor naše kreativnosti….“*

*Preuzeto i prilagođeno sa stranica Ministarstva kulture

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Kroz animirani film Projekta drugi (poveznica) istraži što su sve elementi kulture i što je osobni kulturni identitet, a kroz film (poveznica) nauči što znače pojmovi multikulturalnosti i interkulturalnosti.

Listić za nastavu: interkulturalna škola

Pogledajte dokumentarni film ‘’HUMAN’’

Globalni cilj za održivi razvoj 15 – Očuvati, ponovno uspostaviti i promicati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine, 157 država svijeta, uključujući Hvatsku, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity – CBD).

Biološka raznolikost u pojednostavljenom smislu odnosi se na ukupnost života/živih bića na ovom planetu, koju možemo podijeliti u tri skupine: geni, biljne i životinjske vrste i ekosustavi. Smanjenje biološke raznovrsnosti prijetnja je prvenstveno čovjeku, ali i prirodi. Do smanjenja raznolikosti najčešće dolazi zbog klimatskih promjena, invazivnih vrsta, prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa, onečišćenjem i urbanizacijom. Na stranicama WWF nalaze se sljedeći zabrinjavajući podaci:

• Ubrzan gubitak vrsta koji vidimo danas je od 1000 do 10.000 puta veći nego prirodni tijek izumiranja vrsta, upozoravaju stručnjaci.
• Stručnjaci procjenjuju da svake godine nestane između 0,01 i 0,1% cjelokupnog broja vrsta.
• Ako za primjer uzmemo da je niža procjena ukupnog broja vrsta točna – tj. da postoji oko dva milijuna različitih vrsta na našem planetu – onda godišnje nestane između 200 i 2000 vrsta.
• Ali ako je viša procjena broja vrsta točna – tj. da postoji 100 milijuna različitih vrsta na planetu – tad svake godine nestane između 10.000 i 100.000 vrsta.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Napravite aktivnost ‘Mreža života’ kao uvod u diskusiju o međupovezanosti različitih sustava i posljedicama njihovog slabljenja.
(Primjer aktivnosti)

Popričajte sa svojim djedovima, bakama, starijim susjedima o tome kako se krajolik u vašoj zajednici promijenio za njihova života.

Istražite primjere utjecaja klimatskih promjena u RH.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Već sedam godina za redom 28. svibnja se u cijelom svijetu kroz kampanje osvješćivanja obilježava Dan menstrualne higijene. Inicirala ga je njemačka nevladina organizacija WASH United 2014. godine prvom kampanjom podizanja svjesnosti o  važnosti dobrog upravljanja menstrualnom higijenom na globalnoj razini.

Upravljanje menstruacijom i menstrualnom higijenom te ukazivanje na menstrualno siromaštvo, kojim terminom se govori i o teškom pristupu i nedostatku menstrualnih  potrepština, može biti posebno izazovno za žene u zemljama u razvoju, gdje su čista voda i pristup toaletu često nedostupni. Usto, u mnogim kulturama menstruacija se smatra sramotnom i nečistom. Otvoren razgovor o njoj je onemogućen, time i pristup točnim i važnim informacijama o normalnim funkcijama ženskog tijela. To izravno utječe na zdravlje žena i djevojčica, kao i na njihovo obrazovanje i dostojanstvo.

Preuzeto sa:

https://reci.hr/novi-zivot/reproduktivno-zdravlje/dan-menstrualne-higijene-obrazovanje-o-mjesecnici-doprinosi-ravnopravnosti/

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite koje se sve ženske udruge u Hrvatskoj bave tematikom menstrualnog siromaštva.

Proučite istraživanje udruge PaRiter o menstrualnom siromaštvu:

https://pariter.hr/wp-content/uploads/2021/02/Menstrualno-siromastvo-izvjestaj-1-1-1.pdf

Istražite čime se bavi Odbor za ravnopravnost spolova.

Istražite koje su alternative za menstrualne uloške.

Globalni cilj za održivi razvoj 11 – Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

U travnju 2018. godine Opća skupština UN-a 3. lipnja proglasila je Svjetskim danom bicikla. U rezoluciji se između ostalog „potiče zainteresirane strane da naglase i unaprijede korištenje bicikala kao sredstva za poticanje održivog razvoja, jačanja obrazovanja, uključujući tjelesnog odgoja, za djecu i mlade, promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti, promicanja tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja i olakšavanja društvene inkluzije i kulture mira.“ (A/RES/72/272)

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što je Biciklopopravljaona i zašto je dobila nagradu za socijalne inovacije SozialMarie. Istražite infrastukturu za bicikliranje (ima li staza, gdje nedostaju i sl.), izradite prijedlog poželjne rute u vašem gradu ili okolici. Pošaljite prijedlog gradskoj upravi.

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan je ustanovljen 1982. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih naroda kao odgovor na izraelski napad na Libanon, u kojem je mnogo nevine djece stradalo. Time je naglašena hitnost globalnog djelovanja u zaštiti najranjivijih članova društva – djece, koja često trpe teške posljedice ratova i sukoba, uključujući gubitak života, povrede, traume, prisilnu regrutaciju, progon i zlostavljanje.

Cilj obilježavanja ovog dana je skretanje pažnje na važnost zaštite djece u ratnim zonama i promoviranje međunarodnog prava, posebno Konvencije o pravima djeteta, kako bi se osiguralo da sva djeca budu zaštićena od nasilja, eksploatacije i zlostavljanja.

Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije predstavlja poziv na globalnu akciju za zaustavljanje nasilja nad djecom i osiguravanje njihovog prava na sigurno, zdravo i sretno djetinjstvo, bez straha od rata i sukoba.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istraži koja se dječja prava najčešće krše u Hrvatskoj i koje su zadaće Pravobraniteljice za djecu.

Globalni cilj za održivi razvoj 13 – Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Fotografirajte u vašoj okolici mjesta na kojima se nalazi otpad ili postoji neki drugi oblik zagađenja. Upozorite na to vašu mjesnu zajednicu ili općinu. Napravite info letak o razdvajanju i zbrinjavanju otpada. Osmislite kako organizirati odvojeno prikupljanje otpada u vašoj školi.

Preuzmite: priručnik za ekoaktivizam Zelene akcije

Globalni cilj za održivi razvoj 14 – Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Obilježavanje Svjetskog dana oceana pokrenula je 2002. godine međunarodna mreža organizacija i pojedinaca pod nazivom The Ocean Project. Oni svoj rad posvećuju podizanju svijesti o važnosti očuvanja oceana i direktnom radu na njihovoj zaštiti. Nakon perioda zagovaranja i UN je 2008. godine 8. lipnja prepoznao kao Svjetski dan oceana.

Tema Dana se mijenja svake godine, a glavni je cilj probuditi svijest o potrebi očuvanja morskog okoliša i mora kao bitnoj sastavnici našega života na planetu, te reagirati na trendove sve većeg uništenja oceana zbog djelovanja ljudi (onečišćenje, prekomjerna eksploatacija i sl.). Znate li da se više od 90% života na zemlji nalazi u moru. Postotak bi mogao biti i 99%, što ćemo znati kada oceane detaljnije istražimo (često se spominje da je istraženo samo 5% oceana, što je razmjerno točno) – činjenica je dakle da su kopnena živa bića zapravo poprilična manjina na našem plavom planetu!

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite što je to mikroplastika, kako dospijeva u mora i kako utječe na život u morima. Ima li mikroplastike u proizvodima koje svakodnevno koristite? Smislite alternative korištenju plastike u svojoj obitelji i domu!

Globalni cilj za održivi razvoj 17 – Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Ujedinjeni narodi su utemeljili ovaj dan 2024. godine kao odgovor na sve veću potrebu za miroljubivim suživotom i boljim razumijevanjem među narodima različitih kulturnih i religijskih pozadina. Dijalog među civilizacijama pomaže u prevladavanju predrasuda, netrpeljivosti i stereotipa, te potiče toleranciju i suradnju među narodima. Time se smanjuje rizik od sukoba temeljenih na nesporazumima, kulturnim razlikama ili netoleranciji.

Cilj Međunarodnog dana dijaloga među civilizacijama je ohrabriti ljude da uče o drugim kulturama i zajednicama, razviju empatiju prema različitostima i rade zajedno na stvaranju društava u kojima vlada mir, solidarnost i međusobno uvažavanje. Kroz dijalog, različite civilizacije mogu bolje razumjeti jedne druge, graditi mostove suradnje i zajednički raditi na globalnim izazovima poput sukoba, siromaštva i klimatskih promjena.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Koja je poanta ovog međunarodnog dana i koja ga je zemlja predložila na usvajanje? Što su po tvom mišljenju glavni preduvjeti kvalitetnog dijaloga na međuljudskoj razini?

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

Globalni cilj za održivi razvoj 8 – Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sv

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodna organizacija rada 2002. je donijela odluku da se 12. lipnja obilježava kao Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada. Konvencija o pravima djeteta u čl. 32. obvezuje države da „priznaju pravo djetetu na zaštitu od gospodarskog izrabljivanja i obavljanja bilo kojega posla koji bi za nj bio pogibeljan ili ometao njegovo obrazovanje, bio štetan za njegovo zdravlje ili njegov tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili društveni razvoj“. Iako je dječji rad nezakonit, prema procijenjenim podacima Međunarodne organizacije rada iz 2018. godine 152 milijuna djece (od 5 do 17 godina starosti) radi, od čega ih 73 milijuna radi opasne poslove ili poslove u opasnim uvjetima. Jedan od Ciljeva održivog razvoja je do 2025. godine ukinuti sve oblike dječjeg rada, te vojačenja djece u konfliktnim područjima.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Istražite koji dokumenti štite djecu u ovom području i raspravite o mogućim rizicima kojima djeca u našem društvu mogu biti izložena (primjerice, djeca koja zarađuju u profesionalnom sportu, reklamama ili prošnjom).
Istražite što su to „konfliktni minerali“ i u kakvoj su vezi s djecom.

Za nastavnike_ce:

Globalni cilj za održivi razvoj 2 – Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promicati održivu poljoprivredu

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan održive gastronomije prvi se put obilježio 2017. godine s ciljem osvještavanja proizvođača hrane o tome kako održivo uzgajati hranu, a potrošača o tome kako „pametnije“ birati hranu koju jedu ili namirnice koje koriste. To bi značilo istražiti otkud vaša hrana dolazi (prehrambeni kilometri – food miles), na koje se načine proizvodi, kako ju što bolje iskoristiti, a što napraviti s eventualnim ostacima. Osim praktičnih vještina, Danom se stavlja naglasak i na pitanja prehrambene sigurnosti, razvoja poljoprivrede i očuvanja bioraznolikosti, a i očuvanja lokalnih/regionalnih/nacionalnih kuhinja kao elemenata kulture.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Uredite školski vrt ne s estetskim već praktičnim ciljem – da vam donese plodove. Napravite školski spremnik za biootpad i naučite kompostirati. Razmislite o tome može li vaša škola imati „zeleni krov“.
Istražite od kuda dolazi hrana ili namirnice koje najčešće jedete.

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Mir, pravda i snažne institucije

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje obilježava se kako bi se podigla svijest o opasnostima govora mržnje i promovirale aktivnosti koje ga sprečavaju i suzbijaju. Ovaj dan naglašava važnost suočavanja s negativnim posljedicama govora mržnje, koji može potaknuti diskriminaciju, nasilje, netrpeljivost i sukobe te narušava društvenu koheziju i ljudska prava.

Ujedinjeni narodi su proglasili borbu protiv govora mržnje ključnim aspektom zaštite ljudskih prava i izgradnje mira. U lipnju 2022. godine, UN je usustavio Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje kako bi skrenuo pažnju na sve veće prisustvo mrzilačke retorike u javnom prostoru i na internetu, kao i na potrebu za zajedničkim globalnim naporima da se on suzbije.

Cilj obilježavanja ovog dana je promoviranje tolerancije, poštovanja i slobode izražavanja na odgovoran način, bez poticanja nasilja ili mržnje. Također, poziva se na jačanje edukacije o opasnostima govora mržnje, zaštitu ranjivih grupa i poticanje zakonodavstva i mehanizama koji će osigurati da se govor mržnje adekvatno suzbija, bez narušavanja prava na slobodu govora.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Pronađite definicije govora mržnje. Gdje se s njim susrećete? Kako i kome možete prijaviti govor mržnje? Kako se djeca i mladi mogu pobuniti protiv govora mržnje i preokrenuti negativne trendove? Istraži platformu i facebook stranicu “Dosta je mržnje”.

Globalni cilj za održivi razvoj 10 – Smanjiti nejednakosti unutar i između država

Globalni cilj za održivi razvoj 16 – Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Svjetski dan izbjeglica obilježava se 20. lipnja s ciljem podizanja svijesti o teškoj situaciji u kojoj se nalaze ljudi diljem svijeta koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog straha od proganjanja. Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR), u svijetu je trenutno 65.6 milijuna prisilno raseljenih osoba. Republika Hrvatska je dosad primila malen broj izbjeglica te se stavovi građana polariziraju oko uključivanja izbjeglica u društvo. Naum obilježavanja ovo dana je podignuti svijest političara, javnosti i stanovnika o položaju izbjeglica kroz razne forme: javne rasprave, medijske konferencije, kulturne događaje i slično*.

Prilagođeno sa: https://www.cms.hr/hr/azil-i-integracijske-politike/ukljucite-se-u-8-tjedne-izbjeglicama

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Saznajte što je to “Nansenova putovnica”.
Osmislite neki javni događaj, prijavite ga Centru za mirovne studije u svibnju i pridružite se Tjednu IZBJEGLICAma!

Pogledajte i prokomentirajte filmiće nastale u sklopu CMS-ove kampanje #ovdježivimo

Istražite čime se bavi UNRWA. Koliko ih je i kako živi jedna od najstarijih i najvećih izbjegličkih populacija – Palestinci.

Pogledajte animirani film ‘’Pružam ruku’’ i razgovarajte u grupi na koji način bi pomogli  učenicima izbjeglicama u vašoj školi ili razredu. Kako bi ih uključili u svoju zajednicu?

Okupite svoje ukućane i zajedno pogledajte dokumentarni film ‘’Ja Sam Jer Mi Jesmo’’. Prokomentirajte priče iz filma i zamolite starije ukućane da vam ispričaju kako je to bilo 90-ih godina u Hrvatskoj.

Pogledajte priču srednjoškolca Iana koji je svoje slobodno vrijeme posvetio volontiranju s izbjeglicama.

https://projektdrugi.hrt.hr/dokumentarni-filmovi/projekt-drugi-izbjeglice/

Pogledajte animirani film ‘’The Pushback’’

Proučite zašto su Hrvati nakon Drugog svjetskog rata izbjegli u Siriju.

Istražite što je to međunarodna, supsidijarna i privremena zaštita.

ZAŠTO SE OBILJEŽAVA?

Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.

Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, posebno značaj i zbog toga što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana i građanki.