GOOD inicijativa započela je s održavanjem online konferencije “Obrazovanje u fokusu” povodom obilježavanja godišnjice održavanja prosvjeda „Hrvatska može bolje!“ 2016. i 2017. godine.

Na panel raspravi su sudjelovali Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja kao uvodničar i komentator, moderatorica je bila Dora Kršul, novinarka portala Telegram.hr, a panelisti i panelistice Lilijana Radobuljac, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, Tehnička škola Vukovar, Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa, Bregana, Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Iva Šimundić, maturantica, II gimnazija i Petar Bezinović, samostalni savjetnik u obrazovanju.

U osvrtu na sadašnju obrazovnu situaciju i on line nastavu, Jokić je rekao da, ‘koliko je njemu poznato, računala, tablet i brzi internet nisu ljudska prava u Hrvatskoj, a svi se pravimo da ih svi imamo – svi nastavnici i učenici, svi ravnatelji’.

Reforma je, dodao je, također priča o darovitim učenicima i onima s posebnim potrebama, od kojih nitko u ovoj situaciji nije bio adresiran s on-line nastavom, a da bi se to moglo učiniti u rujnu, plan morate imati već sada. Smatra kako trenutačno političke stranke vode svoje borbe i ni jedna ne razmišlja što će biti s nastavnicima i ravnateljima u strukovnim i osnovnim školama, kao ni s maturantima – budućim studentima.

‘Ako sustavno želite promijeniti sustav odgoja i obrazovanja morate misliti malo šire izvan političkih mandata, a naročito izvan političkih stranaka’,rekao je Jokić. ‘Znanje i stručnost ne nalaze se u političkim strankama i zato se političke stranke trebaju obratiti ljudima koji nisu politički aktivni kao stranačke osobe’, ocijenio je i istaknuo da trebaju tisuće ljudi, a ne pojedinci, da bi se reforma iznijela rekavši da je tako bilo prije četiri godine i to zbog demokratskih procesa i činjenice da je, primjerice, iz Vukovara, Bregane i Župe Dubrovačke, netko u tome sudjelovao

‘Optimizam se ne pokazuje riječima i ne kupuje novcem već se stvara autentičnošću i stručnošću i nije bitno tko je ministar već su bitni procesi koji omogućuju da bi se vodila smislena obrazovna politika, a trenutačno mi se čini da ni u jednoj političkoj stranci nitko ozbiljno ne razmišlja o obrazovanju’, ustvrdio je Jokić.

Ljiljana Radobuljac, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti, iznosi kako su i učenici i nastavnici trenutno umorni od cijele situacije. Početak on line nastave obilježila je skepsa, improvizacija, strah od preopterećenosti i briga kako zadovoljiti nastavne ciljeve. Komunikacija s učenicima je bila emotivna, svi su bili uplašeni ali sa željom da se izvuče maksimum. S vremenom su se kolege i učenici umrežili pa je bilo lakše raditi. Roditelji su imali uvid u komunikaciju učenika i nastavnika. Zaključuje da nastavu u učionici i neposrednu komunikaciju ništa ne može zamijeniti te da je „on line nastava omogućila da ova školska godina preživi.“

Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa, Bregana smatra kako se cijela situacija mogla puno bolje organizirati te da još slijede upisi u srednje škole i matura. Kao ravnatelj je bio u situaciji da nije znao odgovoriti na pitanja nastavnika i nenastavnog osoblja, informacije su češće dolazile iz medija i u hodu nego službenim putem od MZO-a. Smatra da nastavnici nisu na vrijeme dobili sve upute za prelazak na nastavu na daljinu kako bi se mogli kvalitetno pripremiti. Prema njegovom mišljenju, ključnu ulogu u ponijeli nastavnici koji su se jako dobro prilagodili novim uvjetima rada i međusobno si pružali podršku.

Na upit što misle o izmjenama uvjeta zaključivanja ocjena kojim je omogućeno da učenici s četiri negativne ocjene pristupe popravnim ispitima, gđa Radobuljac dogovara da smatra da se tako bitna pravila igre ne mogu tako naglo mijenjati. Kaže da zaključiti negativnu ocjenu nikad nije lako te da dobar nastavnik zna tko od njegovih učenika dolazi iz ranjivije skupine, uvažava obiteljske situacije učenika te da cijeni svaku inicijativu za ispravkom negativne ocjene koju učenik iskaže. Smatra da se ovom odlukom izašlo u susret učenicima koji nisu radili cijele školske godine niti se trudili za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ravnatelj Matijašić nadodaje da su se ovom odlukom izjednačili neradnici s učenicima koji cijelo vrijeme marljivo rade, da se učenicima šalje kriva poruka.

Petar Bezinović iznio je podatke najnovijega istraživanja u kojemu je sudjelovalo 4039 učenika iz 20 srednjih škola s područja Istarske i Primorsko-goranske županije o mentalnom zdravlju srednjoškolaca u doba korone. Rekao da su istraživanje potaknuli školski psiholozi koje je zanimalo kako se učenici snalaze u novim uvjetima nastave kako bi se škole mogle prilagoditi učenicima u on line nastavi, pružiti im psiho-socijalnu podršku.

Istraživanje je provedeno tri tjedna nakon što su se zatvorile škole i pokazalo je da su učenici pod velikim stresom, posebice maturanti, a najmanje su pod stresom učenici nižih razreda srednje škole.

Također, rekao je Bezinović, rezultati pokazuju da djevojke iskazuju puno veću razinu stresa od mladića pa je tako, primjerice čak 72,3 posto srednjoškolki preopterećeno zahtjevima različitih predmeta, a time je istovremeno opterećeno 59,6 posto njihovih kolega.

Bezinović smatra kako bi obrazovna politika morala uvažiti potrebu stjecanja socijalnih i emocionalnih vještina, a istaknuo je i kako je mentalno zdravlje učenika i nastavnika jedna od top tema u obrazovanju u svijetu. Napomenuo je kako bi škola trebala poticati razvijanje kognitivnih, socijalnih i emotivnih potencijala svakog djeteta. Škola u Hrvatskoj usmjerena je više na učenje, discipliniranje i postignuća, nedovoljno obraćajući pažnju na cjeloviti razvoj djeteta. Po otvaranju škole i nove školske godine svakako treba imati na umu kako pristupiti učenicima i pomoći im da se vrate normalnom životu.

Upitan o statusu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Bezinović odgovara da se ona ne provodi iako su za nju dobivena velika sredstva koja se troše te da Škola za život nema veze sa Strategijom. Ciljevi Strategije su jasno definirani i određeni analizom potreba sustava. Rekao je kako je velika potreba za kompetencijskim standardima za nastavnike i ravnatelja, sustavom osiguranja kvalitete koji u RH ne postoji,a imaju ga sve zemlje Europe. Napominje kako je sve zaustavljeno promjenom političke vlasti.

Iva Šimundić, maturantica, opisala je svoje iskustvo u ovoj školskoj godini. Preopterećenost se osjetila na početku on line nastave, dok se nije sve izbalansiralo, dok nastavnici nisu procijenili koje gradivo treba proći u on line nastavi. Iskazala je razumijevanje za specifičnost situacije, razlike klasične nastave i on line nastave te nemogućnost da se ostvare isti uvjeti. Tijekom nastave na daljinu, maturanti su imali dostupne materijale za učenje i ponavljanje za maturu, no nedostajalo je vremenske strukture, samodiscipline u izvršavanju zadataka, kontakta s vršnjacima radi motivacije, objašnjavanje gradiva lice u lice kada je gradivo zahtjevnije. Negativnim ocjenjuje komunikaciju MZO s učenicima. Učenici su tražili službene, jasne i pravovremene informacije o održavanju ovogodišnje mature, nikakve posebne uvjete. Ta situacija je za učenike izrazito stresna.

U konferenciju su se online uključivali mnogi sudionici, a jedno od najčešćih pitanja bilo je što će biti s brojnim natjecanjima učenika koja su otkazana.

Sudionica konferencije i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać najavila je kako bi se ta natjecanja, otkazana zbog pandemije koronavirusa, mogla održati na jesen ako to dopuste epidemiološki uvjeti. Brezak Stamać smatra kako pritom treba razlikovati marljivost učenika koju također treba vrednovati, od darovitosti. Upitana za komentar o tome što smo naučili iz proteklog vremena, ravnateljica je odgovorila kako smatra da je učitelj doživio veliku transformaciju rada u kojoj su se relativno dobro snašli te da je tehnologija omogućila da se spasi akademska godina. Napominje kako reforma obrazovanja nije projekt jedne vlade, čovjeka te da imamo prvu fazu reforme. Reforma će se razvijati te bi „trebala imati točno ključ što mi stvarno hoćemo sada u sljedećoj fazi reforme“. Istaknula je da savjetnici cijelo vrijeme rade na postupcima napredovanja kolega i kolegica, mentorskim savjetovanjima prate rad kolega i održali su velik broj stručnih ispita.