S namjerom pozicioniranja odgoja i obrazovanja među glavne javne politike, GOOD inicijativa organizirala je 26. lipnja u Hrvatskom novinarskom društvu predizborno sučeljavanje na temu obrazovnih politika buduće vlade.
Polazište za predizborno sučeljavanje su zahtjevi GOOD inicijative koji su upućeni svim političkim strankama i nezavisnim listama na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine. Kroz 16 zahtjeva, GOOD inicijativa traži od budućih obrazovnih vlasti da oblikuju i provedu obrazovne politike koje će omogućiti dostupno i kvalitetno obrazovanje za sve i na svim razinama.
Na sučeljavanje su pozivane stranke prema anketnom rangu te su kao predstavnici anketno najjačih opcija u sučueljavanju sudjelovali:
- Damir Bakić, koalicija Možemo! – Nova ljevica – Radnička fronta – ORAH – Zagreb je naš! – Za grad
- Radovan Fuchs, Hrvatska demokratska zajednica
- Sabina Glasovac, koalicija Restart
- Zlatko Hasanbegović, Domovinski pokret – Blok za Hrvatsku
- Ivica Puljak, koalicija Stranka s imenom i prezimenom – Pametno – Fokus
- Dragana Turkalj, Most nezavisnih lista
Na raspravu je pozvana i aktualna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja međutim nije prisustvovala, već se ispričala radi drugih obaveza. Raspravu je moderirala novinarka Đurđica Klancir.
Rasprava je započela pitanjem o Školi za život, a od sudionika se tražio odgovor hoće li nastaviti s njenom provedbom ili planiraju promjene. Radovan Fuchs iz HDZ-a se ogradio od ocjenjivanja Škole za život, nazvavši ga projektom ministrice Divjak, te je naglasio važnost provedbe neovisne znanstvene evaluacije. Pri tome je cjelokupni rad i mandat ministrice Divjak ocijenio sa dovoljan 2. Naveo je i da HDZ zato ubuduće neće resor obrazovanja povjeravati nekome od manjiskih koalicijskih partnera. Možemo! i koalicija Restart stava su da Škola za život nije prava reforma, te bi ju mijenjali jer ju smatraju površnom. Sabina Glasovac iz Restart koalicije ministrici Divjak je dala ocijelu 1, a Damir Bakić iz Možemo! dovoljan 2. Ako bi došao na vlast, Domovinski pokret bi Školu za život odmah stavio van snage i Zlatko Hasanbegović mu daje ocijenu nula. Pametno smatra da bi reformu trebalo vratiti na pravi smjer, a to je cjelovita kurikularna reforma, ali slažu se i sa provedbom analize, dok Most tvrdi da tek nakon iscrpne analize može donijeti neke odluke. Ministrica je i od njih dobila ocijene – nedovoljan od Puljka, i dovoljan od Turkalj.
Provoedbi nastave na daljinu, oporbene stranke trenutno zamjeraju nedostatak podrške nastavnicima, roditeljima i učenicima, i nejednakost pristupa. HDZ i ovdje traži dubinsku analizu svih nastavnika koji spadaju u ugrožene skupine, ali i učenika. Hasanbegović smatra da je škola na daljinu palijativna mjera i da je imerativ “normalna, klasična škola na blizinu od 1. rujna”. Most predlaže austrijski model prema kojem sva djeca barem parcijalno idu u školu, par dana u tjednu, a onda ostatak na daljinu.
Po pitanju državne mature, svi se slažu da sustav vrednovanja treba promjene, a HDZ i ovdje rješenje traži u “dubinskom znanstvenom snimanju cijelog sustava”.
Iako sve stranke u svojim programima navode važnost poboljšanja statusa učitelja i nastavnika i svi se slažu da na tome treba raditi, na pitanje kako će to postići, sudionici nisu ponudili konkretan plan. Možemo! smatra da je pravo pitanje nije što se može učintii nego tko od današnjih maturanata želi biti profesor, dok je plan HDZ-a “nastojati dizati plaće nastavnika” i smatra da ugled nastavnika treba dizati i kroz smanjenje pritiska roditelja na nastavnike. Glasovac je stava da se reforma obrazovanja predtercijarnog sustava ne može se provesti bez reforme visokoobrazovnog sustava koji educira edukatore i ne bi odustajala od izjednačavanja koeficijenata složenosti poslova u javnom sektoru, no smatra da je potrebna drugačija razrada poticanja i vrednovanja izvrsnosti. Hasanbegović je izjavio da je derogacija statusa nastavnika višedesetljetni process koji ima širi europski kontekst dekonstrukcije tradicionalnog koncepta škole, a Turkalj iz Mosta tvrdi da se upire prstom u sustav i učitelje i traže riješenja, a “ne vraćamo se možda u izvorište problema, a to je obitelj i ono gdje je nama danas obitelj”.
Upitani za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije iz 2014. godine, čija provedba nije ostvarena, a koju GOOD inicijativa zahtjeva uz izradu pripadajućeg akcijskog plana za njenu provedbu, sudionici su podjeljenog mišljenja. HDZ smatra da je Strategija dobra u ciljevima i mjerama, ali da je provođenje komplicirano zbog paralelnih linija ‘zapovijedanja’ i stoga najavljuju pisanje nove Strategije. Za Restart koaliciju ne dolazi u obzir nova strategija, nego brza, hitna izrada akcijskog plana za provođenje postojeće koju je, naglašavaju, radila struka, a ne politika. Hasanbegović sve strategije smatra “beživotnim lamentiranjima pisanom jednom vrstom metajezika ne razumiju ni oni koji pišu te strategije.”. Puljakova koalicija drži da je postojeća Strategija odlično napisana, pa bi ju aktualizirali jer nije realistična ako nijedan od 30 ciljeva nije ispunjen. Puljak također navodi da je to skandal, a za buduću Vladu i parlament želi da kada jedan od ciljeva strategije nije ispunjen, saziva posebnu sjednicu parlamenta. Bakić bi zadržao strategiju jer drži da ona ima izuzetno važno područje – devetogodišnu obveznu osnovnou školu i obveznu predškolu.
Što se tiče građanskog odgoja i obrazovanja koji je u školama u Hrvatskoj uveden kao međupredmetna tema, a u nekim školama se provodi i izvannastavno, svi predstavnici stranaka osim Domovinskog pokreta – Blok za Hrvatsku se slažu da je sadržaj bitan, ali bi ga različito implementirali. Puljak bi građanski odgoj uveo u osnovne škole kao obvezan predmet, a povećao bi i izbornost, a zdravstveni odgoj bi uključio unutar građanskog odgoja. Bakić smatra da sa uvođenjem osnovnoškolskog obrazovanja u trajanju od 9 godina, građanski odgoj treba uvesti u punom kapacitetu i da on ne može biti samo međupredmetna tema, pogotovo ne na način kako je to implementirano u sklopu Škole za život. Glasnovac je prozvala ministricu Divjak da je uz pomoć HDZ-a napravila “masakr nad kurikulumom međupredmetne teme zdravstveni odgoj i obrazovanje” jer je “sve svedeno na reprodukciju, što je nedopustivo” i navodi Riječki model kao dobar primjer za uvođenje građanskog odgoja u škole. Turalj građanski ogoj i obrazovanje vidi kao izborni predmet, dok Fuchs smatra da građanski treba biti u školama kao međupredmetna tema s jasnim kurikulumom.
Na samom kraju, upućeno je nekoliko pitanja iz publike, a među njima i pitanja o podizanju kvalitete obrazovanja za manjine i što se planira učiniti kroz obrazovanje po pitanju raširene pojave nacionalizma kod mladih. Platforma Možemo! po tom pitanju se zalaže za snažnu afirmaciju i podupire obrazovanje svih nacionalnih manjina, protivi se podjelama, posebno u Vukovaru i drugim ratom pogođenim područjima. Koalicija Stranka s imenom i prezimenom – Pametno – Fokus ističe da je za poštivanje svih nacionalnih manjina, za razvoj njihovih identiteta i suživot i ističe da će se truditi da problema s nacionalizmom bude što manje i da nestanu iz javnog života. Hasanbegović bi promicao “zdravi hrvatski nacionalistički duh”, a Fuchs smatra da su modeli školovanja nacionalnih manjina dobri i da u školama treba njegovati “nacionalni ponos pri čemu to nikako ne znači nekakav nacionalizam u negativnom smislu te riječi već da građani budu svjesni i ponosni na svoju pripadnost Hrvatskoj kao takvoj.”
GOOD inicijativa smatra da je ova rasprava pokazala što možemo očekivati da će se događati s obrazovanjem kada jedna od ovih stranaka dođe na vlast. Također, svjesni činjenice da bez demokratizacije škola, ulaganja u odgojno-obrazovne radnike_ce, ulaganja u infrastrukturu i provedbe cjelovite kurikularne reforme, nije moguće osigurati ujednačenu kvalitetu i pravičan pristup obrazovanju, niti poučavati o demokraciji i ljudskim pravima, tražimo konkretne promjene u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu kroz 16 zahtjeva upućenih stranama i koalicijama.
Nastavit ćemo zagovarati sustavno i kvalitetno ostvarivanje naših 16 zahtjeva prema svim ključnim dionicima. U sklopu programa “Obrazovna zviždaljka” GOOD inicijativa kontinuirano će pratiti i izvještavati o ostvarivanju ovih zahtjeva.