Mladima pri sklapanju prijateljstava nije bitna rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola“ na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. Uzorak od 1.122 učenika_ica nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih.
Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i ponašanja mladih te se naslanjaju na dva prethodna istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći val istraživanja, u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
“Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini nešto su demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika_ica još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine”, naglasila je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50% učenika_ica smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.
Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate. No, oko 20% sudionika_ica slaže s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj. Manje od 50% sudionika_ica odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom. Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.
Pozitivan nalaz jest da preko 90% mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.
Učenici i učenice završnih razreda srednjih škola pokazuju prilično niske razine povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Političkim strankama vjeruje svega 7,2%, Hrvatskom saboru 14,7%, a Vladi Republike Hrvatske 16,7% sudionika_ica istraživanja. Lokalne vlasti i Predsjednik RH stoje nešto bolje, njima vjeruje nešto više od petine mladih. S druge strane, većinsko povjerenje uživaju samo vojska (66,8%) i znanstvenici (63,5%). Oko 60% učenika_ca smatra da su među članstvom političkih stranaka one osobe koje se žele umrežiti s ciljem dobivanja (dobrog) posla. Iz toga proizlazi da većina mladih smatra da je politički angažman dijela članstva u političkim strankama motiviran osobnim, a ne javnim interesom.
“Ukupno političko znanje učenika razmjerno je nisko te je njegova razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine. Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u pogledu političke informiranosti. Nadalje, niske su razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Zanimljivo je da među izvorima informiranja učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i Internet portale, ali se istovremeno putem njih prilično često informiraju”, pojasnio je dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Vrsta srednjoškolskog programa je i dalje ključan čimbenik za političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju mladih. Učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom.
“Generalno možemo govoriti o razlikama u stavovima između učenica i učenika, kao i gimnazijalaca_ki u odnosu na učenike_ice strukovnih programa. Rezultati pokazuju da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj”, zaključili su istraživači_ce.
Istraživanje možete preuzeti na ovoj poveznici.