25. ožujka 2015. od 14:00 do 16:00 sati u Županijskoj vijećnici Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, Čakovec održan je okrugli stol koji je okupio dionike iz škola, organizacija civilnog društva i Vijeća romske nacionalne manjine. Sudionici su razgovarali o interkulturalnom i građanskom obrazovanju te mogućnostima njihova unapređenja.

Uvodno je Martina Horvat, predstavnica inicijativa SVI MI – za Hrvatsku svih nas i GOOD za građanski odgoj i obrazovanje, naglasila kako je interkulturalna dimenzija sastavni dio građanskog obrazovanja te da ovaj oblik obrazovanja treba biti dostupan svim učenicima kako bi razvili znanja o ljudskim pravima, demokraciji i vještine potrebne za uvažavanje različitosti i sudjelovanje u zajednici.

Interkulturalno učenje podrazumijeva upoznavanje vlastite kulture kao i učenje o manjinskim kulturama i različitim kulturnim utjecajima na zajednicu jer je sve to dio naše zajedničke kulturne baštine, naglašava gđa. Horvat. Organizacije civilnog društva provode različite programe građanskog obrazovanja kroz koje surađuju sa školama, a više o tim programima može se pronaći na web stranici http://www.edukatalog.info/ .

Ivana Milas iz Nansen dijalog centra opisala je razvoj interkulturalnog programa Kulturne i duhovne baštine zavičaja koji je krenuo s provedbom 2007. godine u tri škole, a sada kroz izvannastavne aktivnosti i zajednički godišnji susret učenika obuhvaća 23 škole. Izvannastavni program uključuje obrazovne sadržaje zajedničke svim uključenim školama vezane uz odnose među ljudima, uvažavanje različitosti i kreativno rješavanje sukoba, ali i posebne sadržaje vezane uz kulturnu baštinu pojedinog zavičaja.

Predstavnica OŠ Orehovica, školska rehabilitatorica Ivana Dvorski, predstavila je aktivnost produženog boravka za učenike u sklopu projekta Romski kotač na putu obrazovanja. Silvija Micek iz OŠ Belica predstavila je kako se u njihovoj školi provodi izvannastavna aktivnost Kulturne i duhovne baštine zavičaja u suradnji s Nansen dijalog centrom.

U raspravi koja je uslijedila, sudjelovali su predstavnica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak te predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine u Gradu Čakovcu koji su potaknuli diskusiju o obrazovanju djece pripadnika romske nacionalne manjine. Sudionici iz škola potaknuli su zatim raspravu o mogućnostima uključivanja interkulturalnog obrazovanja u redovne aktivnosti, ali i o svakodnevnim izazovima zbog nepostojanja adekvatnog prostora u programima za uključivanje takvih sadržaja.

Ključni prijedlozi izneseni u raspravi odnose se na:

• Potrebu da se sustavno osigura vrijeme tijekom nastave za građansko obrazovanje i interkulturalno učenje što je u skladu s potrebama i interesima djece i mladih, ali i s hrvatskim propisima i međunarodnim obvezama.
• Važno je u predmetne programe uključiti sadržaje o kulturi nacionalnih manjina i uvažavanju kulturnih različitosti.
• Potrebno je ulagati kontinuirane napore u osiguravanje uvjete za obrazovanje nacionalnih manjina na njihovom jeziku i pismu te o njihovoj kulturi. Za Rome Bajaše je važno uz poučavanje Romani chiba osigurati i učenje bajaškog jezika i učenje o bajaškoj kulturi.
• Postoje izazovi za sustavno uvođenje građanskog obrazovanja i interkulturalnih sadržaja u obrazovni program pa je nužno osigurati veću sustavnost i kvalitetu te podršku učiteljima i nastavnicima i njihovu edukaciju.
• Programi organizacija civilnog društva i romskih pomagača u nastavi važan su doprinos jačanju građanske kompetencije i inkluzivnom obrazovanju u Međimurskoj županiji.
• Važno je osigurati uvjete rada romskih pomagača i regulirati njihov status.
• Važno je odrediti jasne kriterije i procedure verifikacije programa civilnog društva koji se provode u odgojno-obrazovnim ustanovama.

 

 

Nakon završetka okruglog stola, u Srednjoj školi Čakovec, Jakova Gotovca 2, od 18:00 do 20:00 održan je interkulturalni kviz za zainteresirane učenike škole.

U kvizu je sudjelovalo osamnaestoro učenica i učenika koji su odgovarajući na pitanja o povijesti, kulturi i popularnoj kulturi, ali i ustavnopravnim mehanizmima zaštite manjinskih prava u Republici Hrvatskoj, pokazali znanje i naučili nešto novo o važnim osobama, događajima i doprinosima drugih kultura hrvatskom identitetu.