U Kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) iz 2012. godine GOO je imao i ekonomsku dimenziju koja je u aktualnim verzijama kurikuluma međupredmetne provedbe izostala. Međutim, ekonomsku dimenziju sadrže kurikulumi međupredmetnih tema održivog razvoja i poduzetništva.

Ekspertni forum GOOD inicijative organiziran je 25. travnja 2019. u IMPACT HUB-u u Zagrebu s ciljem prepoznavanja postojećih tema i resursa za poučavanje ekonomske dimenzije GOO te donošenje zaključaka i prijedloga o važnim temama koje je potrebno uključiti u ekonomsku dimenziju građanskog odgoja i obrazovanja. Okupio je aktivistkinje iz organizacija civilnog društva te znanstveno-istraživačke zajednice, a plan je nastaviti organiziranje ovakvih foruma i uključiti širi krug zainteresiranih, uključujući i sindikate.

Učeničke zadruge kao oblik učenja o participaciji i društvenom poduzetništvu

Davorka Vidović s Fakulteta političkih znanosti i Marita Grubišić Čabo iz Instituta za društvena istraživanja provele su kvalitativno istraživanje učeničkih zadruga u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja su prvi puta predstavljeni upravo na ekspertnom forumu, a istraživački izvještaje će biti objavljen na web stranicama Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative (http://oz.goo.hr/tematski-izvjestaji/). Uvodno su prikazani podaci o radu zadruga i njihovoj ulozi u promicanju razvoja ekonomskih građanskih kompetencija. Iz izvještaja je vidljivo da  Hrvatskoj ima 557 učeničkih zadruga koje su učlanjene u Hrvatsku udrugu učeničkog zadrugarstva te da je znatno više zadruga u osnovnim školama (77% ukupnog broja).  Najviše je učeničkih zadruga u Splitsko-dalmatinskoj županiji (63) i Gradu Zagrebu (62), zatim u Osječko-baranjskoj (42), Primorsko-goranskoj (40) i Varaždinskoj županiji (39), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj (11) i Ličko-senjskoj županiji (6).

Zadruge se bave vrlo raznolikim aktivnostima, od poljoprivrede do proizvodnje predmeta i ukrasa. Osnivanje učeničkih zadruga regulirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18). Zakon ne propisuje puno – u tri stavka Članka 39. ovog Zakona daje se mogućnost školama da osnuju učeničku zadrugu: (1) Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu škole i posebnim propisima., (2) Škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika., (3) Sredstva stečena prometom proizvoda i usluga učeničke zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se upotrijebiti samo za rad učeničke zadruge i unapređenje odgojno-obrazovnog rada.

Vezano uz način funkcioniranja, kroz zadrugu uče o procesu i prodaje te su načela djelovanja zadruga da je članstvo dobrovoljno i demokratsko jer svaki član sudjeluje u odlučivanju. Zadruga ima voditelja i to jednog od učitelja koji za to dobiva dva sata tjedno u zaduženju.

Voditelji ističu da se kroz zadrugu razvijaju: samostalnost, poduzetnički duh, odgovornost, samostalno prepoznavanje problema i potreba u zajednici, timski rad i kreativnost. Učenici kao dobiti od zadruge ističu: kreativnost, opuštanje, zajedništvo i međusobno pomaganje, osjećaj ravnopravnosti s nastavnicima, suradnja i solidarnost među učenicima, ekološka osviještenost, samostalno i timsko rješavanje problema te poduzetničke kompetencije.

Kao problemi u uspješnom djelovanju zadruga su prepoznati: dva sata tjedno zaduženja jednog učitelja, voditelja zadruge, nije dovoljno za uspješan rad, izazov osposobljenosti voditelja, administrativni zahtjevi vezani uz rad.  Vezano uz djelovanje, kao izazov se pokazalo što se ponekad nije dovoljno pazilo na dobrovoljnost jer su učenici tijekom nastave proizvodili predmete za zadrugu.

Prijedlozi za poboljšanje rada zadruga: poboljšanje online vidljivosti, snažnije povezivanje zadruga s lokalnom zajednicom i gospodarskim subjektima, prikupljanje statističkih podataka o radu zadruga te uvođenje kontinuiranog sustava potpora za učeničke zadruge iz nacionalnih i drugih sredstava (poput EU fondova), osnažiti participaciju učenika u svim fazama i procesima oko upravljanja učeničkom zadrugom te organizirati obrazovne aktivnosti za učenike i učitelje uključene u rad zadruga o društvenom poduzetništvu te osmisliti načine vrednovanja sudjelovanja.

Preporuke poboljšanja institucionalne podrške školama u zadrugarskim aktivnostima:

• Nadležne institucije, poput Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje, trebaju omogućiti više sati zaduženja i za voditelja zadruge i  za (pod)voditelje sekcija.
• Organizirati i podržati kontinuirano stručno osposobljavati voditelje učeničkih zadruga putem programa osmišljenih i organiziranih od strane Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatske udruge učeničkih zadruga (HUUZ).
• Izraditi online platforme unutar web stranica HUUZ-a, koja bi povezala voditelje zadruga i služila olakšavanju administrativnog i financijskog dijela posla u vođenju zadruge.

Nakon uvodnog predstavljanja rezultata istraživanja, raspravljalo se o doprinosu organizacija civilnog društva u učenju o ekonomskoj dimenziji GOO.

Uloga civilnog društva u provedbi ekonomske dimenzije

građanskog odgoja i obrazovanja

Trenutno je u školama marginaliziran građanski odgoj i obrazovanje, pa  se ekonomska dimenzija GOO-a ili ne provodi ili se razumije dosta suženo i to primarno kroz poduzetništvo i financijsku pismenost te kroz obrazovne aktivnosti koje povremeno organiziraju banke i Institut za financijsko obrazovanje kroz program Štedopis. Dodatno, dijelom se kao tema prepoznaje i potreba pripreme mladih za tržište rada. Uz to, u srednjim školama se kroz predmet politika i gospodarstvo poučavaju osnovni pojmovi vezani uz gospodarstvo. Modeli provede koje podržavaju pojedine jedinice lokalne samouprave (Rijeka, Sisak i Osijek) uključile su teme zaštite prava potrošača u 5. i 6. razredima te radnička prava u 7. razredima.

Izostaje kritičko promišljanje o postojećim ekonomskim odnosima i modelima, promišljanje o socio-ekonomskoj pravednosti, različitim oblicima poslovnih subjekata i organiziranja kao i poučavanje o povijesti radničkih pokreta i ulozi sindikata kao i o održivom ekonomskom razvoju.

Zaključci o temama koje su sastavni dio ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja:

• Razumjeti drugu generaciju ljudskih prava, radnička prava i povijest borbe te sindikalno organiziranje;
• Objasniti važnost očuvanja javnih resursa i dobara;
• Analizirati pojmove socio-ekonomske pravde i dobre ekonomije;
• Analizirati pojmove održivog razvoja, poduzetnosti i kreativnosti te njihovog utjecaja na ekonomsku sferu;
• Čitati s razumijevanjem grafike i vizualne reprezentacije ekonomskih tema;
• Objasniti i kritički analizirati državni proračun s naglaskom na socijalni dio proračuna (zdravstvo, mirovine, socijalna skrb, obrazovanje); objašnjenje poreza;
• Objasniti i kritički analizirati uloge javnog sektora;
• Objasniti pojam i funkcije socijalne države;
• Opisati uloge različitih sektora: privatnog, javnog i društvenog;
• Opisati dinamiku odnosa rada i kapitala;
• Opisati tko i što utječe na cijene;
• Objasniti različite oblike ekonomskih aktivnosti i organiziranja npr. zadruge i društveno poduzetništvo;
• Opisati različitih oblika političkog angažmana za socio-ekonomsku pravdu i održiviji ekonomski razvoj;
• Analizirati životne izbore i aktivnosti koje utječu na ekonomsku dimenziju (boycott, buycott, minimalizam, zero waste pokret);
• Kritički analizirati socio-ekonomske nejednakosti;
• Kritički analizirati odnos političkih ideologija i ekonomije te utjecaj različitih ideologija na ekonomsku sferu;
• Kritički analizirati globalizacijske utjecaje.   

Organizacije koje su sudjelovale na ekspertnom forumu izrazile su interes za bavljenje pojedinim segmentima ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja te planiraju surađivati u razvoju materijala i resursa, a  obrazovne materijale GOOD inicijativa objavljuje na edukatalogu (http://edu.goo.hr/).

U Centru za mirovne studije, ističu da se bave socio-ekonomskom pravdom te su zainteresirani dugoročno se baviti ovo temom te kroz vrijeme razviti prijedloge za poučavanje ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja s fokusom na razvoj kritičkog razmišljanja i iz perspektive socio-ekonomske pravda i smanjenja nejednakosti.  Publikacije objavljuju na svojim web stranicama (https://www.cms.hr/hr/publikacije).

U Forumu za slobodu odgoja se bave održivim razvojem. Analizirali su pojmove prisutne u prijedlozima kurikuluma izrađenim 2016. i to vezano uz gospodarsku dimenziju, pojmove: siromaštvo, financije, tržišna proizvodnja/potrošnja i prava radnika. Utvrdili su da nedostaje kritičke analize situacije te povezanosti pojava s održivim razvojem i društvenim segmentom jer se o temama kao što je siromaštvo uči uglavnom isključivo o statističkim pokazateljima kroz Geografiju. Oko financija predlaže učenje o kreditnom računu i ponešto na osobnim financijama, a opet izostaje društvena komponenta te upoznavanje s alternativnim životnim izborima koji utječu na ekonomsku dimenziju (boycott, buycott, minimalizam, zero waste pokret). Publikacije za poučavanje objavljuju na svojim web stranicama (http://www.fso.hr/publications/).

Mreža mladih Hrvatske se bavi pravima i položajem mladih radnika. Razvijali su u suradnji sa sindikatima obrazovne programe za mlade vezane za pripremu za tržište rada te sudjelovali u provedbi istraživanja o položaju mladih na tržištu rada..

Baza za radničku demokraciju B.R.I.D. je zainteresirana za razvoj programa za mlade o radničkim pravima. Surađuju sa sindikatima.

Gong organizira obrazovne programe za učitelje u području političkog građanskog obrazovanja pa je primarni fokus na kritičkom promišljanju o odnosu ekonomske, političke i medijske sfere te kako političke ideologije utječu na ekonomiju. Usto, Gong razvija vlastito društveno poduzetništvo kroz pružanje intelektualnih usluga te usluga računovodstva i financija za neprofitne organizacije. Obrazovni materijali postavljaju se na edukatalog Gonga (http://edu.goo.hr/).

Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG provodi obrazovne programe, konferencije i javne događaje o održivom razvoju, permakulturi i „dobroj ekonomiji“. Obrazovne aktivnosti uključuju i posjete recikliranom imanju na Vukomeriću, a obrazovne materijale i publikacije objavljuju na web stranicama https://www.zmag.hr/publikacije