CLLD metodologija u okviru savjeta mladih kao prilika za izvaninstitucionalni građanski odgoj i obrazovanje
Savjeti mladih savjetodavno su tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nastali su iz potrebe da predstavnici građana budu upoznati s glasom mladih kad donose odluke koje se tiču samih mladih. Sukladno Zakonu o savjetima mladih, posredstvom savjeta mladih potiče se njihova aktivna participacija te osnažuju mehanizmi informiranja mladih o relevantnim temama značajnim za njihov život. Raspravom o temama relevantnim za mlade u konkretnoj lokalnoj zajednici, sudjelovanjem u raspravama na sjednicama predstavničkog tijela jedinice lokalne ili područne samouprave, sudjelovanje u izradi lokalnog programa za mlade te informiranjem mladih i zastupnika u skupštini jedinice lokalne ili područne samouprave savjeti mladih pozicionirali su se kao važna su karika u kreiranju, implementaciji i monitoringu lokalnih politika za mlade.
CLLD (Community Led Local Developmet) pristup nastavak je primjene LEADER (Liaison Entre Actions de Developpment de L’conomie Rurale) programa koji se kao dio europskog Programa ruralnog razvoja provodi od 1991. godine u svim zemljama članicama Europske unije. Ideja ovog pristupa je primijeniti bottom-up pristup koji bi građanima omogućio snažnije mehanizme sudjelovanja u kreiranju i provođenju lokalnih strategija. CLLD pristup dokida donošenje odluka relevantnih za lokalnu zajednicu u uskom krugu dionika (političke elite) te koristeći participativne mehanizme, uključuje građane u lokalnoj zajednici u proces donošenja političkih odluka relevantnih za konkretnu lokalnu zajednicu. Posebno je značajna činjenica da europski dokumenti, prvenstveno Uredba o zajedničkim odredbama 1303/2013, ističe nužnost potreba i potencijala koje konkretne zajednice imaju te sociokulturne značajke po kojima se konkretne zajednice razlikuju.
Iz ovoga kratkog pregleda djelokruga savjeta mladih, kao i generalne ideje CLLD metodologije, sasvim je razvidno da je CLLD komplementaran cilju i svrsi osnivanja savjeta mladih. CLLD tako potiče participaciju i inkluziju svih dionika u procese donošenje političkih odluka relevantnih za zajdnicu, dok savjeti mladih imaju isti cilj fokusirajući se na specifičnu socio-demografsku skupinu – mlade. CLLD tako postaje potencijal koji savjeti mladih mogu iskosristiti da bi povećali svoju ulogu te se pozicionirali kao još relevantniji dionici u sustavu lokalne politike. Na njima je da identificiraju i interpretiraju mogućnosti koje CLLD metodologija donosi s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za još aktivnije uključivanje mladih u procese donošenja odluka relevantnih za zajednicu. To potkrepljuje i ranije navedena uredba koja kaže da je najvažnija vrijednost CLLD-a ta što omogućuje svim lokalnim dionicima da sudjeluju u izradi i provedbi strategije lokalnog razvoja, odnosno lokalnim razvojem upravljaju lokalne akcijske skupine čiji su članovi predstavnici javnih i privatnih interesnih skupina (Uredba 1303/2013; Članak 32.).
U državi u kojoj mladi na lokalnim razinama bilježe niske razine političke kompetencije, nedostatno uključivanje u život lokalne zajednice, niske razine povjerenja prema nacionalnim i lokalnim institucijama, kao i porazne nalaze ispitivanja njihove zainteresiranosti za politički život zajednice, savjeti mladih trebali bi prepoznati priliku koja donosi CLLD metodologija te je iskoristiti kao alat jačanja njihovih građanskih kompetencija, socijalnog i političkog povjerenja te participacije u lokalnoj politici. Iako je građanski odgoj i obrazovanje nužno uvesti u formalni obrazovni sustav na kvalitetan način, nadilazeći puki međupredmetni sadržaj, smatram da je sinergija koju donosi CLLD metodologija te postojeći okvir savjeta mladih u RH prilika za izvaninstitucionalno jačanje političkih znanja, informiranosti i aktivnog sudjelovanja mladih. Osim toga, promatramo li potencijalno prihvaćanje CLLD metodologije kao modus operandi savjeta mladih, mladi dobivaju dodanu vrijednost – stvarnu primjenu znanja, vještina i stavova u realnom životu. Drugim riječima, pristupom građanskom odgoju i obrazovanju kroz prizmu savjeta mladih koji iskorištavaju intenciju EU da se CLLD uvede kao jedan od temeljnih faktora lokalnog razvoja, uz njegovu kvalitetnu implementaciju u formalni obrazovni sustav, dobivamo snažnu polugu razvoja i aktivacije mladih.
Zaključno, ovim tekstom pokušala sam povezati tri aspekta koja mladima mogu stvoriti poticajno okruženje za njihov kvalitetni razvoj i participaciju – savjete mladih, CLLD metodologiju i građanski odgoj i obrazovanje. S obzirom na činjenicu da je cilj svakog od tih koncepata potaknuti uključivanje mladih u društveni i politički život zajednice, uputno bi bilo iskoristiti potencijale sva tri mehanizma te sinergijski djelovati u ostvarivanju cilja. Građanski odgoj i obrazovanje tako postaje ne samo puka kategorija odgojno-obrazovnog sustava, već alata transformacije zajednice u zajednicu po mjeri mlade osobe.
Katarina Grbavac, članica Savjeta mladih Grada Jastrebarskog