Ima li Hrvatska strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije?

U utorak, 15. studenog 2016. godine završava postupak javnog savjetovanja za niz prijedloga kurikularnih dokumenata nastalih radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme.

GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja želi i ovim putem podsjetiti javnost na niz proceduralnih nepravilnosti u provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao ključnog strateškog dokumenta donesenog u Hrvatskom saboru učinjenih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta vođenog ministrom Šustarom, a što nastavlja i Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod vodstvom ministra Barišića.

GOOD inicijativa je od početka podržavala proces provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnolognije kao i Cjelovite kurikularne reforme (CKR) zbog transparentnosti i otvorenosti procesa, činjenice kako su uključivane osobe na temelju javnog poziva i kriterija, kako su u postupak najvećim dijelom bili uključeni učitelji i stručni suradnici u cijeloj obrazovnoj vertikali.

Isto tako, GOOD inicijativa je od početka izražavala svoje nezadovoljstvo pojedinim rješenjima unutar CKR-a, a posebno nezadovoljstvo činjenicom kako je i ova reforma propustila uvesti Građanski odgoj i obrazovanje kao poseban predmet već je teme vezane za demokraciju, ljudska prava, toleranciju, te cijeli spektar međukulturalnih kompetencija ostavila na razini međupredmetne teme kojoj nije posvećena niti nužna pažnja unutar nastave da bi se učenicima omogućio razvoj građanske kompetencije.

Mogućnost posebnog predmeta je ipak moguća u kontekstu produžavanja osnovnog obrazovanja na devet godina te svakako preporučamo da se u devetom razredu osigura prostor za predmet građanskog odgoja i obrazovanja ili suvremenog društvenog obrazovanja koje će obuhvatiti nekoliko međupredmetnih tema zapostavljenih u ostalim predmetima (primarno Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravstveni odgoj i obrazovanje te Održivi razvoj). O svemu ovome smo dali svoj doprinos tijekom stručne rasprave o predloženim dokumentima.

Kada je u pitanju obrazovanje treba imati na umu kako su dvije političke stranke koje tvore vladajuću koaliciju bile iznimno nejasne oko statusa Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor 2014. godine i kako su o reformi obrazovanja govorili – kako u predizbornim programima tako i u koalicijskim programima – na veoma općenit način iz kojh se ne može dobiti jasan smjer reforme.

Što će biti s reformom obrazovanja nije jasno uzimajući u obzir i sljedeće činjenice:

  • kako nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi;
  • kako je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti;
  • kako trenutno ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju;
  • kako nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju;

Stoga zahtijevamo od Vlade Republike Hrvatske da se jasno izjasni o daljnjem smjeru provedbe Strategije i nastavku procesa kurikularne reforme odnosno hoće li taj proces biti nastavljen sukladno jasnoj proceduri iz Strategije znanosti, obrazovanja i sporta ili se od iste odustaje.