Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj
Uvodno o Agendi 2030.
Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030) usvojen je na konferenciji Ujedinjenih Naroda 25. rujna 2015. godine nakon višegodišnjih konzultacija i evaluacija učinaka programa koji je prethodio – Milenijskih ciljeva razvoja 2000. – 2015. Proklamirani ciljevi Agende 2030 ističu važnost iskorijenjivanja svih oblika i dimenzija siromaštva što se prepoznaje kao najveći globalni izazov i osnovni preduvjet održivog razvoja. Agenda se operacionalizira kroz 17 Ciljeva održivog razvoja (SDG – Sustainable Development Goals) koji su cjeloviti i nedjeljivi, te uravnotežuju tri dimenzije održivog razvoja: gospodarsku, društvenu i ekološku.
Više o Agendi i ciljevima
Praćenje provedbe Agende provodi tzv. High Level Political Forum (HLPF), svojevrsna komisija pri UN-u kojoj je u mandatu da olakšava razmjenu iskustava, uspjeha, izazova i naučenih lekcija te daje političko vodstvo, smjernice i preporuke državama članicama. Važno je istaknuti da provedba ciljeva zapravo nije pravno obvezujuća za države članice UN-a, ali se od država očekuje da ciljeve ‘prevedu’ i integriraju u svoje nacionalne politike, da osmisle sustav praćenja provedbe ciljeva te o tome redovno izvještavaju. Na razini Europske Unije 22.11.2016., Europska je komisija kroz svoju komunikaciju „Budući koraci za održivu europsku budućnost“ obrazložila napore koje će EU uložiti u sinkronicitetu s globalnom Agendom, a koji će doprinijeti održivoj europskoj budućnosti. U Hrvatskoj za provedbu mjera i Ciljeva Agende zaduženo je Nacionalno vijeće za održivi razvoj kojim predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Stručne i administrativne poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Temeljna zadaća Vijeća je predlagati mjere i aktivnosti, prioritete, obveznike, dinamiku i sredstva potrebna za provedbu Ciljeva Agende 2030 te pratiti, analizirati i koordinirati njihovu provedbu.
Što sve Agenda obuhvaća i objedinjuje možda je najjednostavnije promatrati kroz ključne dimenzije razvoja, tzv. 5Ps (People, Prosperity, Planet, Peace, Partnership):
Ljudi (People)
Odlučni smo stati na kraj svim oblicima i dimenzijama siromaštva i gladi, te osigurati da sva ljudska bića ostvare svoj potencijal, žive u dostojanstvu, jednakosti i zdravom okolišu.
Planet (Planet)
Odlučni smo zaštititi planet od propadanja, između ostalog održivom potrošnjom i proizvodnjom, održivim upravljanjem njegovim prirodnim resursima i hitnim djelovanjem s obzirom na klimatske promjene, kako bi mogao zadovoljavati potrebe sadašnjih i budućih generacija.
Prosperitet (Prosperity)
Odlučni smo osigurati da sva ljudska bića mogu uživati prosperitetan i ispunjen život te da se gospodarski, društveni i tehnološki napredak odvija u skladu s prirodom.
Mir (Peace)
Odlučni smo podupirati mirna, pravedna i uključiva društva, slobodna od straha i nasilja. Nema održivog razvoja bez mira ni mira bez održivog razvoja.
Partnerstvo (Partnership)
Odlučni smo sredstva potrebna za provedbu ove Agende mobilizirati putem obnovljenog globalnog partnerstva za održivi razvoj, u duhu ojačane globalne solidarnosti i posebno usmjereni na potrebe najsiromašnijih i najranjivijih, te uz sudjelovanje svih država, svih dionika i svih ljudi.
Međusobna povezanost i integriranost ciljeva održivog razvoja od ključne su važnosti da bi se osiguralo ostvarenje svrhe nove Agende. Ako ostvarimo svoje ambicije u cjelokupnom području Agende, životi svih će se značajno poboljšati, a naš će se svijet promijeniti na bolje.“
Popis 17 Ciljeva održivog razvoja:
Iskorijeniti sve oblike siromaštva svuda u svijetu | |
Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promicati održivu poljoprivredu | |
Osigurati zdrav život i promicati blagostanje za ljude svih generacija | |
Osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve | |
Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice | |
Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve | |
Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama za sve | |
Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve | |
Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promicati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost | |
Smanjiti nejednakosti unutar i između država | |
Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim | |
Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje | |
Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica | |
Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj | |
Očuvati, ponovno uspostaviti i promicati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti | |
Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama | |
Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj |
Kritike Agende 2030.
Globalni poduhvat poput Agende 2030. za održivi razvoj podrazumijeva kompleksnost i kritike. One su u najvećem broju slučajeva usmjerene na nekoliko ključnih stvari:
- Postojanje proturječnosti među samim ciljevima – primjerice između ciljeva koji bi trebali osigurati ekonomsko blagostanje i dostojanstven život, s onima koji su orijentirani na okolišnu održivost;
- Agenda je „preširoka“ u smislu tema koje obuhvaća i time se u startu umanjuje njena šansa za uspjeh – postavljena je više kao ‘lista dobrih želja’ nego ozbiljna razvojna politika s jasnim planom provođenja;
- Ciljeve i podciljeve će biti teško pratiti i analizirati njihovu učinkovitost jer su neki nemjerljivi i/ili krivo postavljeni; Teškom praćenju doprinosi i situacija u kojoj većina država mjeri ekonomske pokazatelje, ali postoje velike ‘rupe’ u podacima koji se tiču društvene ili pak okolišne komponente;
- S obzirom na to da provođenje Agende nije obavezno za države članice, kako će se osigurati posvećenost? Na tragu toga, kako će se osigurati i pratiti ulaganje u ostvarivanje ciljeva ako u njemu na jednak način moraju sudjelovati i najbogatije i najsiromašnije države svijeta?
Zašto ovaj kalendar?
Ovim školskim kalendarom, Centar za mirovne studije i GOOD Inicijativa žele doprinijeti razumijevanju međuovisnosti spomenutih dimenzija kroz jednostavne prijedloge za nastavu i rad na temama ciljeva održivog razvoja prvenstveno kroz rad na međupredmetnim temama Održivi razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje, ali i šire u smislu projektne nastave, akcija u zajednici i sl. Nadamo se da ćemo vam uspjeti barem malo približiti ovaj globalni dogovor i inspirirati vas u vašem radu s učenicama i učenicima!
Cjelokupan tekst Agende 2030 na hrvatskom jeziku možete pronaći ovdje, a za početnu inspiraciju i rad s učenicima predlažemo vam animirani film „Planet u glavu“ autora Vibora Juhasa i organizacije Zelena Istra.
rujan
Nema događaja
listopad
Nema događaja
studeni
Nema događaja
prosinac
Nema događaja
siječanj
Nema događaja
veljača
Nema događaja
ožujak
Nema događaja
travanj
Nema događaja
svibanj
Nema događaja
lipanj
Nema događaja