Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (dalje: Kurikulum) objavljena je u Narodnim novinama 25. siječnja 2019. (NN 10/2019), a primjenjuje se od školske godine 2019./2020. Završni dokument uključio je neke prijedloge s  javne rasprave. Međutim,  Kurikulum  i dalje, kao i do sad, predviđa građanski odgoj i obrazovanje (dalje: GOO) kao  međupredmetnu temu za koju će kao i do sada biti vrlo malo mjesta tijekom nastave. Dodatno, kroz kurikularnu reformu i sada aktualnu „Školu za život“ uz GOO se planira uvesti još 6 međupredmetnih tema koje bi sve trebale biti nekako ugurane u dosadašnju satnicu. Istovremeno, vidimo na primjeru kurikuluma povijesti i hrvatskog jezika da se teško dogovara rasterećenje nastavnih predmeta prekomjernim faktičkim podacima i sadržajem. Dodatno, korelacije GOO s predmetima nisu adekvatno uređene. Stoga stručne rasprave i dosadašnja iskustva učitelja i učenika s međupredmetnim temama, potvrđuju da ne možemo očekivati pozitivne pomake.

Što sadrži novi  kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje?

Kurikulum međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja promijenjen je nakon rasprave tek neznatno, ali dovoljno da se mogu prepoznati interesni utjecaji. Analiziranjem promjena verzije na savjetovanju i finalne verzije dokumenta vidimo da je domena „Civilno društvo“, za koju su kritike da ne treba biti zasebna domena odvojena od demokracije,  preimenovana je u domenu „Društvena zajednica“ koja je konceptualno vrlo nejasna. Tako se navodi npr. u ishodima pod C.4.1.: „Objašnjava značenje, ulogu i postignuća zajednice pri rješavanju problema“, „Uključuje se u promociju i aktivnosti zajednice“ i „Zalaže se za ulaganje u razvoj zajednice“.  Ipak u općem opisu domene su ostali opisi civilnog društva kao „instrumenta promicanja demokracije i zaštite ljudskih prava“ te kako učenici uče promicati zajednički interes „zalaganjem i sudjelovanjem u radu zajednice (primjerice udruga i nevladinih organizacija)“. Demokratizacija je izbačena iz odgojno-obrazovnih očekivanja za 1. i 2. razred osnovne škole.

Vedrana Spajić Vrkaš kao kritiku ovakvom konceptualnom okviru upućuje to što ne polazi od građanina kao subjekta i od građanskih prava i odgovornosti.

U dijelu teksta o promicanju ravnopravnosti spolova u kojem se postavlja očekivanje zalaganja „za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama“ iz nepoznatih razloga je dodan dio nejasne rečenice  „u obiteljskoj, bračnoj i svakoj drugoj zajednici“.  U domeni ljudskih prava  za završna dva razreda srednje škole u ključnim sadržajima izbačen je sadržaj „Nacionalni i međunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava“ , a ubačen „Sustav zaštite obiteljske i bračne zajednice u Republici Hrvatskoj“.

Očekivani odgojno obrazovni ishodi ili postignuća koja bi učenica ili učenik trebali razviti bi trebali biti ključni dio kurikuluma i ono što se poučava treba im izravno doprinositi. Međutim, to nije tako jer su u kurikulumu ishodi i sadržaji ponegdje nepovezani. Pojam „Domoljublje“ je nakon e-savjetovanja umetnut u dokument 10 puta, od čega devet puta u ključnim sadržajima. Pritom se u samim ishodima ne pojavljuje niti jednom. Ovakvo brzinsko i neosmišljeno umetanje domoljublja stvorilo je ponekad nespretne formulacije.Primjerice, „Društveno sudjelovanje (rasprave, akcije)“ pretvoreno je u „Povezanost domoljublja i društvenog sudjelovanja“.

U kurikulum su ponovno uključeni učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (daroviti i učenici s teškoćama). U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 naveden je cilj: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“.. Više aktera komentiralo je utemeljenost nabrajanja upravo ovih vrijednosti jer nije bilo jasno zašto su upravo ove vrijednosti izdvojene. Nije bilo jasno temeljem kojeg propisa ili akta su istaknute neke predložene vrijednosti stoga su organizacije GOOD inicijative predložile eksplicitno isticanje vrednota Ustava Republike Hrvatske.

U konačnoj verziji sukladno komentaru organizacija članica GOOD inicijative, u odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja istaknute su ustavne vrednote, ali kraj ostalih ciljeva na popisu za koje nije jasan izvor niti teorijska pozadina. Uz ustavne, kao vrijednosti se navode: etičnost, moral, obiteljske vrijednosti i vrijednost braka. Europski i globalni kontekst uključuje se mjestimično, ali nedovoljno kroz dokument. U promicanje prava nacionalnih manjina uz važnost integracije dodana je i važnost ravnopravnog tretmana. Nadalje, u dokumentu stoji da je važno sudjelovati na tribinama u zajednici kojima se potiču vrijednosti demokratskog društva iskazane u ciljevima ovog dokumenta.

Završno, kao ključno pitanje se postavila provedivost ovih međupredmetnih tema s obzirom na to da su predmetni kurikulumi također vrlo zadani te da u njima nema korelacije s građanskim odgojem i obrazovanjem.  Zanimljivo je primijetiti da u završnoj verziji građanski odgoj najviše korelira s povijesti, zatim s hrvatskim jezikom, etikom i vjeronaukom, a tek u manjoj mjeri s politikom i gospodarstvom, sociologijom i prirodom i društvom. Neki prijedlozi i komentari ovo područje povezuju isključivo s ljubaznosti ili tzv. uljudbom pri čemu se potpuno ignorira potencijal aktivnog građanstva za pozitivne promjene u zajednici.

Obrazovanje za podanike, a ne građane

Promjene aktualne verzije kurikuluma i verzije iz savjetovanja mogu biti ukratko opisane kao manje prilagodbe pojmova radi kompromisa s kritičarima i to uglavnom onima s desna koji su kritizirali nedovoljno naglašeno domoljublje i obiteljske vrijednosti u kurikulumu.  Istovremeno, teorijska pozadina i tip građanstva koji se ovim kurikulumom razvija ostao je nejasan.

Komentar članica GOOD Inicijative odnosio se i na provedivosti kurikuluma kao jedne od sedam međupredmetnih tema, čija korelacija s predmetnim kurikulumima je nedovoljna i nejasna. Kao zamjerka je naveden i nedostatak u definiranju vrednovanja postignuća u Građanskom odgoju i obrazovanju, zbog čega će biti teško utvrditi u kojoj mjeri izvedba međupredmetne teme doprinosi građanskim kompetencijama učenica i učenika.

Kurikulum o Građanskom odgoju i obrazovanju kao jedne od sedam međupredmetnih tema bez zasebnog predmeta u osnovnoj i srednoj školi ili bez adekvatnog obrazovanja nastavnika  ostaje neprovediv. I u tom smislu vidi se kontinuitet manjka političke volje za obrazovanjem aktivnih i odgovornih građana. Vlast nam kontinuirano pokazuje da želi podanike, a ne građane.