Na okruglom stolu održanom u Slavonskom Brodu 25.11.2014. od 10,30 do 13 sati u Županijskoj gospodarskoj komori u organizaciji Europskog doma Slavonski Brod, Nansen dijalog centra  i GOOD inicijative okupili su se odgajatelji/ice, učitelji/ice i organizacije civilnog društva kako bi razmijenili iskustva vezana uz građansko obrazovanje s posebnim naglaskom na interkulturalno učenje.

U školskoj godini 2014./2015. reformirano je građansko obrazovanje učenika koje uključuje i interkulturalno učenje. Istovremeno, postoje i programi neformalnog građanskog i interkulturalnog obrazovanja mladih u zajednici. Ipak, postoje izazovi u provedbi ovih programa i potreba da ih se razvija i unapređuje.

Martina Horvat iz GONG-a je ispred GOOD inicijative organizacija civilnog društva koje se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole naglasila da elementi odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo postoje u hrvatskom obrazovnom sustavu od 1999. godine, ali se program provodio uglavnom kroz projekte i izvan-nastavne aktivnosti te nije osigurao razvoj građanske kompetencije svih učenika. Stoga ga je bilo potrebno reformirati što je sada djelomično i učinjeno, ali i dalje nije osiguran prostor i vrijeme u satnici za učenje o sadržajima koji nedostaju kao ni za razvoj vještina kroz istraživačko i iskustveno učenje te izlazak u zajednicu.

Ivana Milas iz Nansen dijalog centra naglasila je da su mnogi sadržaji važni za manjine istovremeno i sadržaji važni za cjelokupni identitet hrvatskog društva i zato ih je važno uključiti u Kurikulum. Kroz interkulturalno učenje kakvo se provodi unutar programa Kulturne i duhovne baštine zavičaja učenici uče da su kroz ono što jesu, kroz svoj identitet, važni i vrijedni. Upoznaju se različite kulturne i jezične odrednice zavičaja i drugih učenika. Učitelj/ nastavnik ne mora imati sva znanja nego facilitira proces te potiče učenike da iskustveno uči i dijeli vlastita znanja. Kroz projekt Panonska kuća koji se ostvarivao unutar tog programa učenici su učili o migracijama, različitim stanovnicima i kako jedino zajedničkim radom možemo zajedno izgraditi zajednicu. Nastavnici koji rade Kulturnu i duhovnu baštinu zavičaja nisu više usamljeni od kad je program dobio status izvannastavne aktivnosti te imaju prostora u svom radnom vremenu za ovaj program.

Božica Sedlić iz Europskog doma Slavonski Brod istaknula je kako se uvidjelo da je kultura mira i ljudskih prava ugrožena, stoga je u većini zemalja EU uveden građanski odgoj i obrazovanje. Ipak, samo UK i Slovačka imaju početne edukacije za buduće učitelje u tom području. U nastavku gđa. Sedlić navodi različite poticaje za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. A. Vassiliou, povjerenica EK za obrazovanje, istaknula je da je građanski odgoj važan za poticanje aktivnog sudjelovanja u korijenu demokratskih vrijednosti u Europi. Sve zemlje imaju smjernice osigurati uvjete da se učenici izraze i od 2007. godine to je uvela polovica zemalja EU.

U Slavonskom Brodu Europski dom ima tradiciju organizacije Parlamenta mladih. Prvi Parlament mladih u Hrvatskoj osnovan je u svibnju 2001. godine upravo u Slavonskom Brodu. Europski dom je preveo na hrvatski jezik obrazovne pakete Svi različiti – svi jednaki i Compass/Kompas te je sad u tisku Kompasito/ Compasito za rad s djecom na ljudskim pravima. Škole demokracije provode od 1998. Zaključuje kako se veći uspjeh građanskog odgoja i obrazovanja postiže ako škole primjenjuje osnovne demokratske vrijednosti i ukoliko izađe iz okvira učionice i škole u lokalnu zajednicu i šire.

Marija Garić predstavila je iskustva eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u Osnovnoj školi I.G. Kovačića u Velikoj te navela da se svi učitelji kroz sve predmete sve aktivnije uključuju u provedbu.

Mirjana Onukijević iz Tehničke škole Slavonski Brod prikazala je kako mobilnost doprinosi interkulturalnosti.  Škola je imala 11 projekata mobilnosti te su se upoznavali s kulturom i običajima drugih naroda, a pristupanje Hrvatske EU proslavili su kroz organiziranje „slavonske svadbe“ i učenje pozdrava na različitim jezicima EU. Iskustva drugih škola su utjecala da razviju svoje aktivnosti. Imaju eko patrolu, humanitarne akcije, sobu za hlađenje i savjetovalište Navigator.

Ivan Pejanović iz Osnovne škole Blaža Tadjanovića  predstavio je prilike za interkulturalizam kroz iskustveno učenje. Preko Comenius programa Agencije za mobilnost i programe EU škola je u partnerstvu sa školama iz drugih zemalja provodila program Sharing similarities in different countries by creating a European comic book. Djeca crtaju stripove na različite teme vezane uz povijest, tradicije, igre i sport te kuhanje. Sva djeca crtaju o svojoj zemlji i onda razmjenjuju i prezentiraju iskustva. Uz to se organiziraju posjeti drugim školama i dopisivanje s vršnjacima iz drugih zemalja.

Irena Čugura Ćerić iz OŠ Hude Badalića navodi da imaju gotovo polovicu (220) romskih učenika te su u suradnji s MZOS organizirali učenje hrvatskog jezika. Pokušavaju prilagoditi pristup i surađivati s romskom nacionalnom manjinom kako bi postigli bolje rezultate. Od ove godine su organizirali predškolsku nastavu i povezali su se s rumunjskim veleposlanstvom zbog sličnosti bajaškog i rumunjskog jezika.

Zorana Butorac  iz Dječjeg vrtića „Ivana Brlić Mažuranić“ naglasila je da se građanski odgoj već godinama provodi u vrtiću te su imali prilike organizirati jednu smotru projekata za građanski odgoj u predškolskom odgoju. Vezano uz uključenost romske nacionalne manjine u programe vrtića, navode da imaju mali broj djece romske nacionalne manjine u vrtiću (uglavnom ispod 10, a 2013./14. su imali najveći broj 14 djece romske nacionalne manjine). Djeci MZOS sufinancira u cijelosti boravak. Zaključuje kako šira društvena zajednica treba nešto napraviti da se prevlada fizička barijera jer ne mogu doći do vrtića.

Vrtićka pedagoginja Dubravka Vlaisavljević predstavila je rada s roditeljima u okviru projekta Gradimo zajednice prijatelje djece (koji je proveden u suradnji  s Europskim domom Slavonski Brod) i unutar kojeg je napravljena brošura o izazovima roditeljstva za razvoj roditeljske kompetencije koji sadrži radionice i stručne članke. Radionice su radili u vrtiću s roditeljima romske nacionalne manjine.

Okupili su u isto vrijeme roditelje i djecu te su s njima paralelno provodili radionice, a uključiti su ih uspjeli tako što su imali dobru suradnju s predstavnikom romske nacionalne manjine. Dosta djece nije znalo hrvatski jezik te su imali romskog pomagača.

Tijekom zanimljive diskusije fokusirane na preporuke za unapređenje programa javila se i Jelena Kamenko iz Volonterskog centra Osijek koja je opisala kako se volonterski centri bave razvojem školskog volontiranja i školskih volonterskih klubova, osiguravaju podršku i edukaciju za organiziranje školskog volontiranja te imaju priručnik za učenike i učitelje za volontiranje.

Preporuke:

• Više međusobno učiti o kulturama i različitostima.
• Razvijati mogućnosti za interkulturalnost u školama i učenje o manjinskim kulturama.
• Omogućiti djeci romske nacionalne manjine da uče svoj jezik te da u školi predstave vlastitu kulturu.
• Potrebna je senzibilnost lokalne politike za rješavanje barijera uključivanju (npr. rješavanje pitanja prijevoza romskih učenika do vrtića i predškola).