Mladi u Hrvatskoj danas smatraju kako su veze i poznanstva važna, nisu tolerantni, smatraju da u društvu vlada klijentelizam i nepotizam te nisu informirani o programima mobilnosti, pokazala su razna istraživanja o mladima.
Konferencija “Rad s mladima pod povećalom“, održana je danas u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Volonterskog centra Osijek i Mreže mladih Hrvatske s ciljem raspravljanja budućnosti rada s mladima u Hrvatskoj te razvoja strateške, institucionalne, infrastrukturne i financijske podrške radu s mladima.
Uvod u konferenciju održala je Emina Bužinkić, voditeljica Studija o mladima za mlade, koja je istaknula važnost neformalnog obrazovanja kao najvažnijeg vida osnaživanja mladih na aktivno sudjelovanje u društvu. “Kroz proteklih pet godina, program Studija o mladima za mlade, koji se bave između ostaloga i pitanjem građanskog odgoja i obrazovanja, pohađalo je oko 80 mladih ljudi koji su aktivni u svojim lokalnim zajednicama, a svi su polaznici dali praktičan i istraživački doprinos sada već Osmom Biltenu Studija.“, ističe Bužinkić.
Glavno je predavanje konferencije održao profesor dr. Ross VeLure Roholt sa Sveučilišta u Minnesoti, koji se osvrnuo na prakse rada s mladima u SAD-u. Kroz svoje predavanje, profesor Roholt naglasio je važnost etičkog rada s mladima i spomenuo specifičan oblik rada s mladima u SAD-u, koji je prije svega obrazovnog, odnosno pedagoškog karaktera. “Trenutno u SAD-u velik dio rada s mladima orijentiran je na medije i medijsku pismenost – kako bi mladi ljudi mogli izreći svoje mišljenje o ključnim pitanjima koja su im važna. Tako postoje radio postaje koje vode mladi ljudi, a sve više novinara je onih koji pripadaju u kategoriju mladih.”, naglašava Roholt. Osim toga, istaknuo je važnost povezanosti praktičara, akademske zajednice i države, pogotovo u definiranju rada s mladima.
Uslijedio je panel vezan za temelj razvoja kvalitetnijeg rada s mladima, a to su rezultati istraživanja potreba i stavova mladih. Mira Aranđelović, polaznica Studija o mladima za mlade predstavila je istraživanje o potrebama mladih s intelektualnim teškoćama koji žive u stambenim zajednicama. “Pokazalo se kako mladi s intelektualnim teškoćama nisu dovoljno uključeni u društvo i potrebno je raditi na smanjivanju stigmatizacije i diskriminacije ovih osoba”, kaže Aranđelović. Istraživanje informiranosti i stavova mladih o Erasmus+ programu, koje je provela polaznica Kristina Tešija, pokazalo je visoku razinu neinformiranosti mladih. “Na uzorku od 433 mladih, pokazalo se kako mladi nemaju dovoljno informacija o programima mobilnosti, iako bi gotovo svi sudjelovali u njima da su im informacije dostupne.”, ističe Tešija.
Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja prikazala je usporedbu stavova mladih u Hrvatskoj dobivenu kroz različita istraživanja. Samo neki od rezultata kažu da mladi u Hrvatskoj danas smatraju kako su veze i poznanstva važna, nisu tolerantni i smatraju da u društvu vlada klijentelizam i nepotizam. “Premda su kod mladih individualističke tendencije unazad 30 godina izražene, također je prisutna revitalizacija nacionalne isključivosti koja je snažnija 2013. godine, nego 1999. godine. Istovremeno, mladi prepoznaju da su načini socijalne promocije vezani za poznanstva te klijentelizam, čime ostvarenje njihovih potencijala nije tamo gdje bi trebalo biti u njihovim rukama.”, ističe Gvozdanović.
Završna panel rasprava o radu s mladima u Hrvatskoj u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih, akademskih institucija te organizacija civilnog društva otvorila je pitanja definiranja rada s mladima i profesionalizacije te struke. Zaključeno je kako je važno u procesu definiranja rada s mladima uključiti sve struke u Hrvatskoj i istaknuti njegovu multidisciplinarnost, te isticati njegove vrijednosne i etički obvezujuće temelje. Praktično, potrebno je osigurati kvalitetno financiranje udruga mladih i za mlade koje svakodnevno rade s mladima u Hrvatskoj i osigurati dostupnost većeg broja programa neformalnog obrazovanja za one koji rade s mladima.