Izvještaj s online razgovora “GOOD Petak u podne: Nejednaki” održanog 18.12.2020.
Provedba nastave na daljinu prošle godine dodatno je demonstrirala na koji se način društvene nejednakosti manifestiraju u odgojno-obrazovnom sustavu te kako sam odgojno-obrazovni sustav proizvodi nejednakosti. Siromašna djeca, a pogotovo djeca koja uz siromaštvo imaju još neka manje učestala obilježja npr. nedominantno etničko porijeklo, boju kože, hrvatski im nije materinski jezik, imaju teškoće u učenju i/ili razvoju, dodatno su u riziku da slabijim obrazovnim postignućima ostanu u krugu siromaštva i socijalne isključenosti. Ova djeca ne samo da imaju drugačija iskustva odrastanja i sazrijevanja, nego njihova različitost često ima klasnu dimenziju i sa sobom nosi život u siromaštvu i drugim deprivilegiranim uvjetima. Kod nastave na daljinu, ove nejednakosti postaju još vidljivije, a jaz socijalne isključenosti se dodatno produbljuje.
Dio djece nema tehničke uvjete (struju, televizor, dovoljan broj tableta i računala u siromašnijim obiteljima i/ili obiteljima s više djece) i druge osnovne uvjete za rad poput radnog stola i mirnog kutka za učenje, potrebne da bi mogli sudjelovati u nastavi na daljinu. Jednom dijelu djece, uglavnom iz socioekonomski najugroženijih obitelji, članovi obitelji ne mogu osigurati potrebnu podršku u savladavanju gradiva. Navedene prepreke za obrazovanje su dijelu djece problem i u redovnom školovanju (u školi) i usporavaju ili onemogućuju im napredak kroz obrazovnu vertikalu.
Djeci i mladima koji žive u siromaštvu i riziku socijalne isključenosti sustav socijalne skrbi te ustanove i udruge u zajednici koje provode projekte socijalnog uključivanja mogu i trebaju biti podrška i u njihovom obrazovanju i izjednačavanju obrazovnih pa i životnih mogućnosti.
Stoga je GOOD inicijativa 18. prosinca 2020. organizirala GOOD petak u podne organizirala razgovor posvećen razumijevanju na koji način sustav socijalne skrbi i udruge koje djeluju u području socijalne skrbi podržavaju izjednačavanje obrazovnih mogućnosti i smanjenje nejednakosti u obrazovanju i to osobito za djecu koja žive u najvećem riziku od socijalne isključenosti.
Kako sustav obrazovanja i socijalne skrbi surađuju na osiguravanju podrške ranjivijim skupinama djece i mladih? Koje su jake strane, a koji nedostaci programa u suradnji? Kako organizacije civilnog društva inoviraju i unapređuju oblike podrške? O ovim i drugim pitanjima razgovarali smo elektroničkim putem u krugu organizacija članica GOOD inicijative te zainteresiranih partnera, suradnica i suradnika..
Martina Horvat, prof. socijalna pedagoginja angažirana u Centru za socijalnu skrb Zaprešić i Ambidekster klubu predstavila je primjere mjera i mehanizama podrške koje sustav socijalne skrbi i udruge koje djeluju u socijalnom području mogu osigurati da podrže djecu iz ranjivih skupina u ostvarivanju obrazovnog uspjeha i zadržavanju u školi kao što su programi produženog stručnog postupka i dnevnog boravka. Preporučila je više suradnje i razvijanje jasnijih procedura suradnje te bolje praćenje potreba djece i mladih iz ranjivih skupina da bismo osigurali ujednačavanje pristupa tj. jednakost mogućnosti u obrazovanju te da ni jedno dijete ili mlađa osoba ne ispadne iz sustava.
Socijalni programi udruga u potpori obrazovanju predstavilo je više predstavnika udruga iz Zagreba i Rijeke.
Sandra Grozdanov iz CeKaDe Rijeka, po struci odgojiteljica, prezentirala je Program socijalne inkluzije, Moje mjesto pod suncem.
Martina Šimunić, socijalna radnica iz udruge Ambidekter klub prezentirala je nekoliko programa ove udruge koja dominantno djeluje u području obrazovanja i socijalnog uključivanja na području istočnih četvrti Grada Zagreba te se specifično usmjerila na rad s djecom i mladima iz ranjivih skupina i njihovim obiteljima. Program podrške razvoju vještina i obrazovnom uspjehu djece i mladih iz ranjivih skupina nosi simboličan naziv: Sunčana strana ulice, dok je program naziva Korak dalje usmjeren na socijalno uključivanje mladih iz NEET skupine, odnosno onih koji se više ne obrazuju niti rade.
Silvija Stanić psihologinja iz Udruge roditelja Korak po korak prezentirala je na koji način kroz projekt Mama je mama podržavaju maloljetne roditelje u roditeljstvu, ali i u obrazovanju.
Moderatorica razgovora bila je Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije koja je potaknula razmjenu iskustva i osvještavanje o važnosti socijalnih politika koje će doprinijeti izjednačavanju mogućnosti djece iz ranjivih skupina na način da im omogućuju uključenost i uspjeh u obrazovanju.