Obaveze i djelatnosti Agencije za odgoj i obrazovanje
Agencija za odgoj i obrazovanje svoj primarni zadatak ima u sudjelovanju u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana[1].
Člankom 4. Zakona utvrđene su djelatnosti Agencije: sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma, pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima (dalje: odgojno -obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja, organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima, daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastavnim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, opće obrazovnim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno, daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih predmeta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova, prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma, obavlja stručno-pedagoški nadzor, sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa, obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelatnost, obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenim propisima ministra nadležnog za obrazovanje kao npr. priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, sukladno odredbama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija , odobravanje pomoćnih nastavnih sredstava sukladno odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, pisanje stručnih mišljenja i sl.
Rezime dosadašnjih postupaka
Postavljajući razvoj kompetencija u središte odgoja i obrazovanja, uvodeći kurikulumski pristup planiranju i programiranju nastave kroz četiri odgojno-obrazovna ciklusa te određujući građanski odgoj i obrazovanje kao obveznu međupredmetnu temu kojom se učenici osposobljavaju „za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge”, NOK-om su stvorene sve formalne pretpostavke za izradu prvoga nacionalnog kurikuluma za građanski odgoj i obrazovanje.
Taj je zadatak povjeren Nacionalnom odboru za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo, čiji je rad Vlada RH uspostavila 2010. godine. Nacrt Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za četiri odgojno-obrazovna ciklusa (od 1. razreda osnovne škole do 2. razreda srednje škole) bio je u lipnju 2011. godine dostavljen na mišljenje velikom broju dionika u formalnom i neformalnom sustavu odgoja i obrazovanja. Na temelju njihovih prijedloga Nacrt je izmijenjen, a završnu je verziju u kolovozu 2012. godine prihvatio ministar znanosti, obrazovanja i sporta te, slijedom toga, donio „Odluku o eksperimentalnoj provedbi kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj”, u trajanju od dvije godine — od početka rujna 2012. do kraja kolovoza 2014., uz obvezu praćenja i vrednovanja procesa provedbe.[2]
Usporedo s prvom godinom mandata Vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem, a Željkom Jovanovićem na čelnom mjestu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta započela je provedba projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama“ koja je omogućila eksperimentalnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u šest osnovnih i srednjih škola. Ova je inicijativa dobila podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja uvelo eksperimentalni program u još šest škola te potaknulo proces finalizacije Kurikuluma za građanski odgoj i obrazovanje. Krajem 2013. godine osnovano je Stručno povjerenstvo za izradu modela uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja koje je nakon višemjesečnog intenzivnog rada, na temelju preporuka proizašlih iz eksperimentalne provedbe i stručnih analiza, predložilo svojevrsni kombinirani model uvođenja ovog sadržaja i metoda u škole – putem obveznog predmeta u nekoliko razreda osnovne i srednje škole uz podršku međupredmetne provedbe za cijelo vrijeme školovanja (ili u svim razredima osnovnih i srednjih škola).
Nakon što je u lipnju 2014. provedena javna rasprava o predloženom modelu, u kolovozu 2014. ministar Željko Jovanović daje ostavku te ga nasljeđuje Vedran Mornar. Novi ministar obrazovanja okončao je rad Povjerenstva i donio odluku o uvođenju drugačijeg – međupredmetnog modela koji nema stručnu i analitičku podlogu, a pokazao se otežano provedivim u ovoj i prethodnoj školskoj godini. Program koji se trenutno provodi u školama nije objavljen, nema ažuriranih informacija o njegovoj provedbi, a za jednu od dvije rasprave u kojima se tražilo mišljenje javnosti o Nastavnim planovima i programima za GOO, rezultati, odnosno sažeci rasprave nisu objavljeni.
Prva javna rasprava bila je otvorena od 25. travnja do 26. svibnja 2014. godine. Sredinom svibnja 2014. najavljene su i održane javne tribine u Osijeku, Splitu i Rijeci o Nacrtu Nastavnog plana i programa GOO-a za osnovnu i srednju školu, dakle samo 12 dana prije kraja javne rasprave, kako bi se prikupilo što više relevantnih prijedloga. Međutim, taj je dokument neposredno nakon zatvaranja javne rasprave povučen bez informacije o rezultatima javne rasprave i/ili objašnjenja zašto se povlači. Umjesto toga, u razdoblju od 18. srpnja do 19. kolovoza 2014. pokrenuta je nova rasprava o novom dokumentu o kojemu se do tada nije ništa znalo – Nacrtu Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a u osnovne i srednje škole.
Odluka sadrži tri članka; (I) Uvođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, (II) Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika vezano uz provedbu Programa provodi Agencija za odgoj i obrazovanje, (III) Priloženi Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. Rezultati javne rasprave objavljeni su 27. kolovoza 2014. kao sažetak (tijek rasprave, sudionici, dio javnih očitovanja i prijedlozi za njihovo prihvaćanje, odnosno neprihvaćanje uz argumentaciju). Kako je samo dio očitovanja sažeto objavljen, javnost je ostala neinformirana o opsegu i sadržaju primjedbi, njihovim autorima i udjelu prihvaćenih primjedbi.
Osim međupredmetno u svim osnovnim i srednjim školama, u školskoj godini 2014./2015. predmet Građanski odgoj i obrazovanje eksperimentalno je proveden kao zaseban izborni predmet za 8. razrede u 30 osnovnih škola (34 škole su inicijalno izabrane). Rezultati eksperimentalnih provedbi još uvijek nisu objavljeni za javnost niti je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo odluku da li će se i na koji način nastaviti provedba u narednim školskim godinama, osobito uzevši u obzir proces Cjelovite kurikularne reforme koja je predvidjela izradu kurikuluma i provedbu međupredmetnog sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja.
Tek je na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavljeno Pismo školama tadašnjeg pomoćnika ministra grof. Staše Skenžića, naslovljeno na ravnatelje i ravnateljice škola sa svojevrsnim odobrenjem nastavka provedbe međupredmetnih i interdsciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja u onim školama koje su nosile eksperimentalnu provedbu. U nastavku toga pisma nalaze se i Preporuke za provođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u školskoj godini 2015./2016.
Neodgovarajući model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja administrativno je opteretio nastavnike i stručne suradnike te nametnuo provedbu međupredmetnog sadržaja u predmetno orijentiranom obrazovnom sustavu. Za međupredmetnu provedbu određenih sadržaja potrebno je razviti specifična znanja i iz tog područja i određene vještine koje osiguravaju kvalitetnu međupredmetnu provedbu, a nastavnicima sustav nije omogućio stručno usavršavanje za takve odgojno-obrazovne pristupe učenja i poučavanja. Agencija za odgoj i obrazovanje nije omogućila odgovarajuće i redovito stručno usavršavanje nastavnika stoga su mnogi posljednjih godina pohađali stručna usavršavanja za nastavnike koje su provodile organizacije civilnoga društva (iako bilježimo i slučajeve kada nastavnici to nisu mogli jer ne bi dobili potrebnu dozvolu ravnatelja).
Dosadašnja je praksa omogućavala da se navedene edukacije uključe u etaedu sustav koji omogućuje nastavnicima stjecanje bodova za određenu edukaciji ili je pak Agencija supotpisivala potvrde o stručnom usavršavanju. S obzirom da je usporedo sa prekidom suradnje u procesu razvijanja i uvođenja modela građanskog odgoja i obrazovanja u škole, Agencija prekinula ova dva oblika suradnje s organizacijama civilnoga društva bez jasnog i formalnog objašnjenja, postalo je jasno kako Agencija nikada nije raspolagala sustavom jasnih kriterija i procedura o stručnom usavršavanju nastavnika. Mrežne stranice Agencije ne raspolažu informacijama ili pravilnicima o suradnji s organizacijama civilnoga društva ili drugim provoditeljima stručnog usavršavanja.
Ovo je partikularno pitanje otvorilo šire pitanje upravljanja ovom i drugim agencijama za obrazovanje kao i upravljanje cjelokupnim obrazovnom sustavom te nedostatak koordinacije i koherentnosti ključnih aktera obrazovne politike. Dok s jedne strane Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u svojim natječajima za izvaninstitucionalno obrazovanje postavlja uvjete formalne suradnje sa školama, s druge strane Agencija za odgoj i obrazovanje te iste organizacije civilnoga društva udaljava od škola i nastavnika.
Preporuke i zahtjevi
Na osnovu navedenoga, GOOD Inicijativa ističe ključne preporuke i zahtjeve prema Agenciji za odgoj i obrazovanje kao i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u odnosu na važnost razvoja depolitiziranog agencijskog tijela koje donosi smjernice i radi ka rješavanju potreba i problema u obrazovnom sustavu uz odgovarajuću podršku obrazovanju u praksi. Preporuke i zahtjevi su sljedeći:
- Unaprjeđenje stručnog i autonomnog rada Agencije za odgoj i obrazovanje usmjeren ka uspostavi sustava razvoja kvalitete, odgovornog upravljanja u svrhu postizanja kvalitetnih učinaka u obrazovnom sustavu i odgovornom trošenju javnih sredstava.
- Organizirati sustavno i kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje učitelja i nastavnika području građanskog odgoja i obrazovanja s osloncem na analitičke pokazatelje i potrebe nastavnika i učitelja.
- Omogućiti dostupnost relevantne literature i materijala za učitelje i nastavnike na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.
- Sustavno voditi evidenciju programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja, strukture nastavnika i učitelja koji ih pohađaju kao i transparentnu evaluaciju kvalitete tih programa od strane učitelja i nastavnika, čiji će se rezultati uvažavati prilikom organizacije narednih programa osposobljavanja i usavršavanja.
- Osigurati potrebne uvjete za uključivanje svih relevantnih aktera u sustav obrazovanja te stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja i nastavnika za građanski odgoj i obrazovanje, kao i u nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, osobito organizacija civilnog društva s iskustvom neformalnih obrazovnih programa građanskoga odgoja i obrazovanja. Ti se uvjeti prije svega odnose na donošenje jasnih kriterija i procedura suradnje a koji će biti javno objavljeni.
[1] Zakon o Agenciji o odgoju i obrazovanju, 2006. i Statut Agencije za odgoj i obrazovanje
[2] Spajić-Vrkaš, V. (sur. Rajković, M. i Rukavina, I.). (2014). Eksperimentalna provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja: Istraživački izvještaj. Zagreb: Novi val