Uoči rasprave predstavnika_ca stranaka pod nazivom “Treba li nam obrazovanje za demokraciju?”  u organizaciji Gonga i GOOD-a, donosimo nekoliko paragrafa u kojima iznosimo zašto se GOOD inicijativa 15 godina ne prestaje zalagati za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. 

U izbornim programima političkih stranaka od jednog do drugog izbornog ciklusa građanski odgoj i obrazovanje uglavnom nije prepoznat kao obrazovna tema. Pregledom programa koje su stranke pripremile uoči ovih parlamentarnih izbora, primjećujemo isto; tek mali broj izbornih programa izravno spominje GOO.

Spomenutu raspravu organiziramo s ciljem da političkim strankama stvorimo prostor da iznesu svoje viđenje obrazovanja u Hrvatskoj ako budu u poziciji da nakon izbora tvore vlast, ali  i za što će se zalagati ako budu opozicija vladajućima. 

Iako se GOOD inicijativa zalaže za promjene u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu koje su jasno artikulirane u zahtjevima političkim strankama i nezavisnim listama za prošle parlamentarne izbore, ove smo godine zahtjeve formulirali oko tri teme (ne umanjujući pritom važnost drugih ranije komuniciranih): 

• Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj.
• Obustava reforme obrazovnih programa koja dovodi do ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo te smanjenja općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama.
• Spuštanje dobne granice za pravo glasa na 16 godina za sve izbore u Republici Hrvatskoj.

Zašto?

Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj

Istraživanja političke pismenosti hrvatskih maturanata_ica iz 2010., 2015. i 2021. . godine ukazuju nam na to da postojeći model provedbe GOO-a kao međupredmetne teme i načini poučavanja ne rezultiraju time da učenici_e po završetku srednje škole posjeduju građanske kompetencije potrebne za aktivno sudjelovanje u političkim procesima.  

Provedba Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme nedovoljno je sustavna te ovisi o brojnim faktorima, među kojima su izuzetno važni osposobljenost obrazovnog kadra da poučava ove sadržaje te dovoljno prostora u satnici i podrške da to zaista i čine te razumijevanje i jasan stav da to jest bitan sadržaj za učenike_ce.  Za sada obrazovni sustav ne čini dovoljno kako bi ovim sadržajima osigurao dugoročno ozbiljan pristup i kvalitetu. U inicijalnom obrazovanju za nastavnička zanimanja ovo nisu obavezni sadržaji (iako bi svi trebali provoditi međupredmetnu temu GOO kroz svoje nastavne sadržaje), a s obzirom na iskaze samih obrazovnih radnica_ka, podrška AZOO-a je nedostatna.

Jedino obavezni predmet za učenike_ce osnovnih i srednjih škola može doprijeti do svih učenika_ca uključenih u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Svi ostali modaliteti nisu nužno loši no njihovi ishodi dosežu do vrlo ograničenog broja učenika i učenica. Nužno je razviti pravni i stručni okvir za razvoj formalnog GOO-a, uvesti ga na nacionalnoj razini u sve škole, osnažiti nacionalne aktere za provedbu stručnih usavršavanja i uvesti ishode GOO-a u inicijalno obrazovanje učitelja_ica. 

Obustava reforme obrazovnih programa koja dovodi do ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo te smanjenja općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama.

Predmet Politika i gospodarstvo jedan je od malobrojnih prostora unutar kurikuluma strukovnih škola koji mladima može pružiti obrazovanje o temama kao što su demokracija, politički sustav Hrvatske, politička kultura i participacija te razvijati kod njih demokratske vrijednosti i stavove. 

Ranije spomenuta istraživanja političke pismenosti hrvatskih maturanata_ica iz 2010., 2015. i 2021. godine ukazuju na znatne razlike u stupnju političke pismenosti i demokratske političke kulture između različitih tipova škola. Upravo učenici_e strukovnih škola, trogodišnjih programa napose (koji u školskim programima imaju najmanje društveno-humanističkih predmeta),  ostvaruju lošije rezultate iz domene političkih znanja i vještina te demokratskih stavova i vrijednosti. 

Reforma koja dovodi do ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, gotovo 70% hrvatskih učenika i učenica (koliko ih pohađa ove programe) – budućih građana i glasača, planira zakinuti za ishode ovog predmeta. 

Bilo kakvo smanjivanje to malo sadržaja društvenih i humanističkih predmeta koji postoje u strukovnim školama, dokida odgojno-obrazovne ciljeve i ishode koji se tiču poznavanja političkog ustrojstva, ljudskih prava, demokratskih vrijednosti i vladavine prava te razvoja političke kulture za aktivno sudjelovanje u oblikovanju političke zajednice.

Spuštanje dobne granice za pravo glasa na 16 godina za sve izbore u Republici Hrvatskoj

Spuštanje dobne granice pozitivna je inovacija za demokratizaciju modela predstavničke demokracije u političkom sustavu kojom se želi motivirati mlade da preuzmu odgovornost za svoju osobnu budućnost, i budućnost zajednice u kojoj žive. Analiza Prema inkluzivnoj demokraciji: Spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina autora prof. dr.sc. Berta Šalaja ukazuje da uključivanje mladih u demos ima više pozitivnih implikacija od kojih su neke: povećanje zainteresiranost za političke teme, razvijanje navike glasanja jer su prvi izbori ti koji najviše utječu na kasnije navike, mogućnost da mladi u Hrvatskoj koji sa 16 godina ulaze na tržište rada sudjeluju u donošenju odluka koje ih se neposredno tiču.

Povelja Vijeća Europe o odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo te odgoju i obrazovanju za ljudska prava iz 2010. godine, kao i Preporuka Vijeća Europske unije iz 2018. godine koja u ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje navodi i tzv. kompetenciju građanstva, dokumenti su koje ne smijemo zanemariti i na čijem ozbiljenju trebamo svi ustrajati.

Zaključujemo ovako: Odgoj i obrazovanje moraju biti među glavnim javnim politikama, jer Hrvatska zaslužuje bolje.