Provedba međupredmetne teme “Građanski odgoj i obrazovanje” u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj: rezultati kvalitativnog istraživanja
Kovačić, M., N. Baketa i M. Bajkuša (2023.) Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
S ciljem praćenja iskustava učitelja/ica vezano uz provedbu međupredmetne teme GOO-a u hrvatskim školama te detektiranja ključnih izazova, metodološki dizajn istraživanja definiran je kroz tri istraživačka pitanja:
- Koje je iskustvo provedbe međupredmetne teme GOO-a među učiteljima?
- Koje su prednosti, a koje prepreke provođenja GOO-a kao međupredmetne teme u školama?
- U kojoj mjeri je provedba GOO-a dana različita u odnosu na razdoblje prije 2019. godine?
Kao i u prethodnom istraživanju 2017. godine korištena je kvalitativna metodologija. Ovog puta provedeno je devet fokusnih grupa i tri intervjua i tri intervjua s učiteljima osnovnih i srednjih škola iz Splita, Siska, Pule, Slavonskog Broda, Rijeke, Osijeka i Vukovara.
Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (2021)
Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. Uzorak od 1.122 učenika_ica nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih.
Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i ponašanja mladih te se naslanjaju na dva prethodna istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći val istraživanja, u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
Preuzmi PDF: Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj (2021)
Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu (2015)
Koja su obilježja i stavovi dobrih građana, temeljno je pitanje kojim se bavilo „Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu“ što ga je u siječnju 2015. proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Rezultati istraživanja ukazuju da najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugovanja prema državi. Najvažnijim građanskim pravom smatra se osigurana zdravstvena zaštita, dok su socijalna prava općenito percipirana kao ona koja uvijek treba štititi bez obzira na okolnosti. S druge strane, prisutna je relativizacija potrebe za bezuvjetnom zaštitom nekih ljudskih prava poput prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil.
Participativna politička kultura nije naročito razvijena. Političko sudjelovanje građana više podrazumijeva „promatranje“ ili informiranje, a manje aktivno sudjelovanje. U tom smislu, ne iznenađuje podatak da je procjena vlastitog utjecaja ispitanika na politički život niska.
Nisko je i političko povjerenje, kao i procjena responzivnosti političkih institucija: 80,2% ispitanih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.
Vrlo visoka je percepcija raširenosti korupcije u javnim službama: 62,8% ispitanika smatra da je mnogo ljudi dijelom koruptivnih aktivnosti, a tek nešto više od desetine ispitanika smatra da je korupcija u javnim službama prije slučajnost, nego pravilo. K tome, 25,9% ispitanih smatra da su zaposleni u javnim službama predani ili vrlo predani u služenju ljudima, dok većina smatra da im manjka predanosti.
Što se tiče socijalnog povjerenja u druge ljude, što je nerijetko temelj slobode govora i prava na različitost, percepcija je podijeljena – s jedne strane znatan je dio onih koji smatraju da bi ljudi većinom nastojali biti pošteni (47%), no većina ipak smatra da bi u najvećem broju slučajeva ljudi pokušali iskoristiti situaciju ili odnos za vlastitu korist (52%).
Na kraju, ocjenjujući stanje demokracije u Hrvatskoj na ljestvici od najlošije „jedinice“ do najbolje „desetke“, ispitanici su je u prosjeku ocijeniti sa 4,7. Ipak, o opreznom optimizmu ispitanika svjedoči njihova procjena stanja demokracije za 10 godina koju su u prosjeku ocijenili s 5,7.
Preuzmi PDF: Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu
O metodologiji istraživanja: s ciljem ispitivanja političkih stavova i obrazaca ponašanja te utvrđivanja i opisivanja njihove povezanosti s odabranim sociodemografskim značajkama ispitanika, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u siječnju 2015. godine proveo je kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku opće populacije punoljetnih osoba u Hrvatskoj (N=1000). Ispitivane su percepcija važnosti prava i odgovornosti građana, politička participacija, politička efikasnost i percepcija responzivnosti vlasti, zanimanje za politiku, političko povjerenje i pouzdanost javnih službi, socijalno povjerenje i ocjena stanja demokracije. Instrument za prikupljanje empirijskih podataka bio je strukturirani upitnik s pitanjima zatvorenog tipa u obliku nominalnih i ordinalnih ljestvica.
Istraživanje znanja maturanata o politici (2015)
Istraživanje znanja maturanata o politici pokazalo je da u prosjeku znaju odgovoriti na 9 od 19 pitanja, s time da postoji veliki jaz između gimnazijalaca i učenika trogodišnjih škola. Još više zabrinjavaju rezultati istraživanja vrijednosti i stavova s kojima maturanti izlaze iz škola.
Politička znanja maturanata ispitivana su pomoću 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu i političkoj informiranosti na koja je točno odgovorio samo jedan od 1146 sudionika. Gimnazijalci su u prosjeku točno odgovorili na 12 pitanja, učenici trogodišnjih programa na tek 6, dok su učenici ostalih četverogodišnjih programa i petogodišnjeg medicinskog programa u prosjeku točno odgovorili na 9 pitanja.
Političke vrijednosti i stavove istraživalo se kroz dva instrumenta tako da su sudionici mogli odrediti stupanj svog slaganja s ponuđenim tvrdnjama. 29 tvrdnji ispitivalo je odnos prema vlastitoj i drugim nacijama, rodnim ulogama, homoseksualnosti, totalitarizmu i Europskoj uniji. 20 tvrdnji odnosilo se društveno i političko sudjelovanje, političke autoritete te slobodu javnog i medijskog govora.
Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.
Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.
Da se svatko od nas treba zauzeti za rješavanje društvenih problema u svojoj sredini, a ne čekati da ih riješi netko drugi, smatra 80,1% ispitanika. No, stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske stavove – da su skloni ukidanju nekih medija (51,9%) i nekih političkih stranaka (72%).
Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).
Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija „tradicionalnih“ medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16% i radio sluša 11,3%.
Preuzmi PDF: Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola
O metodologiji istraživanja: kvantitativno istraživanje političke pismenosti anketiranjem učenika završnih razreda srednjih škola na nacionalnom reprezentativnom uzorku (N=1146) u travnju i svibnju 2015. proveli su GONG i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa savjetom istraživača. Slučajno odabrani uzorak stratificiran je prema šest regija i tri vrste srednjoškolskog programa (gimnazijski programi, ostali četverogodišnji i petogodišnji programi te trogodišnji programi).
Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja (2015)
Centar za mirovne studije i Centar znanja Kuće ljudskih prava proveli su istraživanje Građanski odgoj i obrazovanje u kontekstu visokoškolskog obrazovanja: Politike, praksa i izazovi europskog i nacionalnog visokoškolskog prostora. Autori Bojana Ćulum i Nikola Baketa analizirali su stanje, ideje i prakse građanskog odgoja i obrazovanja u visokoškolskom obrazovanju, te u zaključku iznijeli preporuke za hrvatska sveučilišta, to jest sustav visokog obrazovanja, kao i preporuke za daljnja istraživanja.