Leader mreža Hrvatske u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu provodi projekt naziva „Urbana primjena CLLD metodologije kao sredstvo za društveno uključivanje mladih“ čiji su glavni ciljevi: istraživanje i prijenos znanja mladima za primjenu Lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) na urbana područja Hrvatske i povezivanje hrvatskih savjeta mladih (na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini) sa CLLD skupinama u urbanim sredinama. CLLD uključuje partnere na lokalnoj razini i provedbom integrirane lokalne strategije se nastoje riješiti problemi lokalnih zajednica. Projekt mlade informira o njihovim pravima i mogućnostima za sudjelovanje u donošenju lokalnih razvojnih politika. Članove savjeta mladih vidimo kao proaktivne pojedince koji savjetuju i sudjeluju u kreiranju lokalne politike za mlade, i zato educiramo članove savjeta mladih o temama i metodologijama koje će im postati nužnost u budućem radu. U sklopu projekta je odrađen prvi krug radionica u Draganiću, Dugopolju i Kondriću sa predstavnicima Savjeta mladih i udruga za mlade, a krajem rujna krećemo sa drugim krugom radionica na kojima će sudionici imati prilike čuti i iskustva europskih zemalja koje već provode urbanu CLLD metodologiju.
Raspravljajući sa članovima savjeta mladih o problematici i potrebama mladih u lokalnim zajednicama dobili smo uvid u slabu mobilizaciju mladih za sudjelovanjem u oblikovanju politika na lokalnoj razini. Kao glavni razlog neaktivnosti ističu nedovoljnu edukaciju u području vezanom za djelatnost savjeta mladih. Da su mladi slabo upoznati i sa samim institutom savjeta mladih je pokazalo istraživanje provedeno ove godine među zagrebačkim studentima društvenih, prirodnih, tehničkih fakulteta i savjetima mladih (Bukovac, Svete, Škiljić, 2017). Najveći udio ispitanika (47%) nije uopće upoznat sa savjetima mladih, a 66% ispitanika ne zna postoji li savjet mladih u njihovoj lokalnoj zajednici. Osim neinformiranosti, istraživanje je pokazalo i nesudjelovanje u članstvu savjeta mladih, gdje je svega 3,2% ispitanika bilo ili još jest članom savjeta mladih. Situacija je slična i u slučaju mladih izvan Zagreba. Istraživanje o o postojanju i aktivnostima lokalnih savjeta mladih u općinama i gradovima PGŽ koje je proveo Savjet mladih PGŽ 2016. a području Primorsko-goranske županije je pokazalo da postoje neujednačeni uvjeti kandidature jer svaka lokalna samouprava potražuje različite dokumente koji se moraju priložiti u prijavi za kandidaturu. To je jedan od razloga za neosnivanjem savjeta mladih. Analiza upućuje i na to da pojedine lokalne samouprave ne konzultiraju savjete mladih prije donošenja odluka koje se mladih izravno tiču.
Jedinice lokalne samouprave su dužne osluškivati potrebe mladih u zajednici pri donošenju lokalnih programa, a najefikasniji mehanizam za uključivanjem mladih u donošenje odluka na lokalnoj razini su savjeti mladih. Krovna organizacija udruga mladih i za mlade Mreža mladih Hrvatske navodi da djelovanje savjeta mladih pretpostavlja međusobnu suradnju članova savjeta mladih, ali i suradnju savjeta mladih i predstavnika vlasti. Ističu važnost podrške u vlastitoj zajednici od strane jedinica lokalne i područne samouprave (politička, administrativna i financijska podrška) ali i od strane mladih i organizacija mladih. „Savjet mladih time predstavlja konzultativni mehanizam predstavnicima vlasti sa zadaćom donošenja službenih političkih odluka a kojim se utječe na ravnopravno uključivanje mladih u procese donošenja odluka te donošenje kvalitetnih odluka u odnosu na potrebe mladih osoba u određenoj zajednici“. (Bužinkić, 2010:9).
Zakonom kojim se pretpostavlja veće uključivanje mladih u javni život zajednice je Zakon o savjetima mladih. Zakon nalaže svim predstavničkim tijelima jedinica lokalne (regionalne) samouprave da osnuju vlastita savjetodavna tijela – sve u cilju aktivnijeg uključivanja mladih. Prema Zakonu o savjetima mladih, jedinice lokalne samouprave su dužne osigurati: podršku u informiranju i savjetovanju jednostavnim pristupom pouzdanim informacijama o pitanjima od interesa za mlade, sudjelovanje u radu predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave davanjem mišljenja, prijedloga i preporuka o pitanjima i temama od interesa za mlade i uključivanje u aktivnosti suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, razmjenu dobrih praksi i izradu javnih politika za mlade i u vezi s mladima. Zakonom je određeno i da mladi moraju poticati informiranje mladih i inicirati donošenje odluka.
Mreža mladih Hrvatske upozorava na problematiku vezanu uz Zakon o savjetima mladih i njihov rad na lokalnoj razini. Jedinice lokalne i regionalne samouprave taj Zakon ne provode, a rad Savjeta mladih nije reprezentativan i rijetko ima stvarni utjecaj. Također je „..savjetovanje – u velikoj mjeri sveden na aktivnosti koje podsjećaju na projekte i aktivnosti udruga i klubova mladih. U tom smislu dobar dio mladih predstavnika svojih organizacija ne savjetuje i ne ostvaruje utjecaj na tom planu.“ (Bužinkić, 2010:39). Jedna od malobrojnih analiza provedbe Zakona o savjetima mladih (Koprić, 2011.) osim nedovoljne informiranosti lokalnih aktera o pravoj svrsi savjeta mladih upozorava na pretjeranu politizaciju; „ponekad se na mlade gleda kao na neku vrstu generacijskih političkih suparnika, koje ne treba u prevelikoj mjeri puštati u lokalne političke institucije“. Time vidimo da lokalne vlasti u procesima donošenja odluka ne vide mlade kao ravnopravne aktere. Ranije spomenutu apatiju i nezainteresiranost koja vlada među mladima I. Koprić povezuje sa ukupnom lošom situacijom lokalnih jedinica. Prisutan mali stupanj decentralizacije utječe na apatičnost mladih. „Iz pregleda cjelokupnog materijala dobro se vidi nedostatak upravnog kapaciteta lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave, naročito općine, nemaju dovoljno službenika koji bi se ovim pitanjem bavili, a oni koji se bave nemaju dovoljno vremena za nj. (Koprić, 2011:17)
Prepoznajući potrebu edukacije članova savjeta mladih MMH je provodila treninge s ciljem osnaživanja položaja mladih u savjetodavnim procesima u sklopu projekta „Jačanje mehanizama za uključivanje mladih i poticanja njihova sudjelovanja u savjetodavnim i procesima donošenja odluka“ s ciljem jačanja mehanizama za veću i kvalitetnu uključenost mladih za donošenje odluka. Zaključci jedne od tribine organizirane u sklopu ovog projekta su potreba promjene zakonodavstva i decentralizacija financijskih sredstava.
Kao primjer dobre prakse možemo izdvojiti i projekt Agencije lokalne demokracije Sisak „Aktivni mladi za lokalni razvoj“ koji je započeo prošle godine i kojemu je cilj osposobiti mlade za sudjelovanje u lokalnim aktivnostima. Jedan od predviđenih rezultata projekta je povećan broj mladih osposobljenih za lokalno planiranje i provedene aktivnosti za rješavanje problema u lokalnoj zajednici. Projektom se ističe važnost uključenja mladih u planiranje razvoja zajednice kao ravnopravnih partnera.
R. Bukovac, P. Svete i A. Škiljić u radu „Participacija mladih u politici – mit ili stvarnost“ navode neke od preporuka za unaprjeđenje pravne regulacije djelovanja savjeta mladih. Ono što je predlažu je: stvoriti sustav valoriziranja rada savjeta te uspostaviti kvalitetniji sustav evaluacije, formirati nacionalno radno tijelo, odnosno Vijeće predstavnika svih savjeta mladih s područja Republike Hrvatske i definirati zakonsku ulogu edukacija u Zakonu s ciljem veće produktivnosti. Projektom kojeg provodimo sa Leader mrežom Hrvatske smo prepoznali još jedan način mobilizacije mladih za rad u savjetima mladih, a taj je upotreba CLLD metodologije u urbanim područjima. Upotrebom CLLD metodologije (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) bi mladi postali odgovorni za promoviranje svojih potreba na lokalnoj razini. CLLD potiče umrežavanja i suradnju svih dionika s ruralnog područja. Od 2020. će urbana primjena CLLD metodologije postati obvezan dio provođenja svih razvojnih strategija. Aktivnosti ovog projekta uključuju neformalne edukacije, interaktivnost i participativnost prilikom kojih mladi stječu kompetencije aktivnih građana. Očekujemo kako će, zbog važnosti same teme, mladi postati sudionici u kreiranju provedbe CLLD metodologije u svojim jedinicama lokalne samouprave. Nakon provedena dva kruga radionica za očekivati je da mladi usvoje CLLD metodologiju te da time postanu interaktivni članovi u svojim lokalnim zajednicama.
Mag.polit. Dorina Sraka
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
LITERATURA:
Bužinkić, Emina. Zakon o Savjetima mladih u praksi. – Zagreb: Mreža mladih Hrvatske, 2010. – 107 str.
Primorsko-goranska županija. URL /poveznica (kolovoz 2017.)
Agencija lokalne demokracije Sisak. URL /poveznica (kolovoz 2017.)
Bukovac, Svete, Škiljić. Participacija mladih u politici: mit ili stvarnost (2016.). URL /poveznica (PDF) (kolovoz 2017.)
I.Koprić. Politika za mlade – analiza anketa o savjetima mladih 2011. (2011.) URL /poveznica (kolovoz 2017.)
Zakon o savjetima mladih (NN, br. 41/14)