Suočeni s ozbiljnim demokratskim deficitom hrvatskoga društva koji se sve više očituje i u stavovima i ponašanjima mladih, a na koja nas upozoravaju brojna recentna istraživanja, zabrinjavajuć je stalni nedostatak obrazovanja o demokraciji, ljudskim pravima i građanstvu kao i posljedično sporost u demokratizaciji škola.
Unatoč donošenju Nacionalnog programa o obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo još 1999. i dalje svim učenicima nije osiguran razvoj građanske kompetencije. Nakon više godina zagovaranja kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a potom i uspješne eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 hrvatskih škola, u nastavu je u konačnici uveden neodgovarajući model provedbe građanskoga odgoja i obrazovanja koji je osim među-predmetnosti kao slabe točke predmetno orijentiranog obrazovnog sustava, uveo i visoko administrativno opterećenje nastavnika.
Tim više što Agencija za odgoj i obrazovanje nije osigurala kvalitetne programe stručnog usavršavanja nastavnika dok je istovremeno prekinula suradnju s nizom organizacija civilnoga društva koje su provodile programe stručnog usavršavanja, dok su iste posljednjih godina, bez rezultata, zagovarale usvajanje jasnih kriterija i procedura suradnje u području stručnog usavršavanja nastavnika.
Nedavno započeti proces Cjelovite kurikularne reforme kao odraz novih i razvojnih smjerova obrazovnih politika i orijentacije ka kurikulumskom pristupu koji je označio i napuštanje tradicionalnog modela nastavnih planova i programa, zaustavljen je prekidom rada Ekspertne radne skupine.
Politizacija procesa Cjelovite kurikularne reforme te imenovanje njezinih revizora unazadila je iskorake ka demokratskom obrazovanju i pravu na obrazovanje u suvremenom društveno političkom kontekstu. Osim toga, ovaj i prethodni procesi upozoravaju na visoku centraliziranost i hijerarhiziranost obrazovnog sustava u kojemu ne postoji kvalitetna suradnja i koherentnost između ključnih aktera obrazovne politike. To se posebno vidi u nedostatku provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije čije se Povjerenstvo za provedbu zaobilazi pri donošenju ključnih odluka, pa čak i onih koji su mu u mandatu.
Organizacije civilnog društva okupljene u GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja traže od kandidata i kandidatkinja na prijevremenim parlamentarnim izborima da jasno i nedvosmisleno odrede provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao strateški nacionalni cilj.
ZAHTJEVI GOOD INICIJATIVE
JAVNE POLITIKE |
| Donijeti Rezoluciju o obrazovanju u Hrvatskom saboru kojom će se provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije odrediti kao strateški nacionalni cilj. |
| Ministra znanosti, obrazovanja i sporta imenovati potpredsjednikom Vlade sa zadaćom provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. |
| Izraditi Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na godišnjoj razini te pratiti provedbu i izrađivati godišnje izvještaje o provedbi. Akcijski plan treba biti donesen krajem svake godine uz prijedlog proračuna. |
| Usvojiti Plan razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. |
FINANCIRANJE |
| Povećati ulaganje u obrazovanje i znanosti na 6% BDP do 2020. godine te 7% do 2030. godine. |
| Osigurati poticajno okruženje za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih reformi obrazovanja temeljem kvalitetnih i dobro planiranih strategija, rezultata i indikatora. |
| Na temelju godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije osigurati financijske i operativne kapacitete. |
| Osigurati stabilno proračunsko financiranje mjera koje osiguravaju inkluziju (pomoćnici u nastavi, dodatno učenje hrvatskoj jezika i ostalo). |
CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA |
| Nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme s istim timom i istim planom utemeljenim na stručnosti i transparentnosti. |
| Osigurati normativni, financijski i operativno-provedbeni okvir za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. |
| Eksperimentalno uvesti i provesti kurikulume proizašle iz Cjelovite kurikularne reforme u 60 škola u školskoj godini 2017./2018. Osigurati pripremu i usavršavanje učitelja i nastavnika za eksperimentalnu provedbu. |
GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE (GOO) |
| Sustavno i kvalitetno uvođenje GOO u osnovne i srednje škole međupredmetno. |
| Strateški postupno uvoditi GOO kao poseban obvezni predmet najmanje jednu godinu u osnovnoj školi te u srednjoj školi. |
| Kvalitetna i sustavna priprema učitelja za provedbu GOO kroz programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja. |
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE |
| Usvojiti Strategiju obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja s posebnim naglaskom na stimuliranje uključenosti u programe cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja nakon završenog formalnog obrazovanja na način da se do 2020. dostigne barem polovica uključenosti jednaka prosjeku EU. |
OSIGURANJE KVALITETE I UKLJUČIVOSTI SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA |
| Osigurati poticajno okruženje i normativni okvir za demokratizaciju sustava upravljanja školama. |
| Strateški oblikovati sustav profesionalnog razvoja učitelja te sustav licenciranja učitelja. |
| Oblikovati sustav licenciranja ravnatelja te isti osloboditi utjecaja politike. |
| Potaknuti Agenciju za odgoj i obrazovanje da u suradnji s vanjskim stručnjacima izradi standarde, procedure i kriterije za programe stručnog usavršavanja učitelja koje provode vanjski dionici, organizacije i ustanove, kao i za programe suradnje škola i organizacija civilnog društva usmjerene na učenje zalaganjem u zajednici. U stručnom timu koji razmatra ostvaruju li programi postavljane standarde trebaju biti neovisni stručnjaci. |
| Podržati osnivanje i rad interkulturne škole u Vukovaru kao dodatnog modela obrazovanja posebno primjerenog u višeetničkim zajednicama. |
| Razviti i implementirati model inkluzije u obrazovni sustav djece izbjeglica i djece migrantskog podrijetla. |
| Pratiti i poticati prilagodbu sustava potrebama djece iz skupina u riziku od socijalne isključenosti te djeci s invaliditetom, teškoćama i posebnim potrebama. |