Na današnji dan prije deset godina, 1. lipnja 2016., deseci tisuća građana i građanki izašli su na ulice diljem Hrvatske kako bi poslali jasnu poruku da je obrazovanje javni interes i jedan od temelja demokratskog društva. Pod sloganom „Hrvatska može bolje“, održan je jedan od najvećih građanskih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti, kojim se tražila podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi i zaštita obrazovanja od političkih pritisaka. Procjenjuje se da je na prosvjedima u Hrvatskoj i inozemstvu sudjelovalo više od 50.000 građana i građanki koji su podržali borbu za kvalitetnije obrazovanje.
Prosvjed je organiziran nakon ostavki članova Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, predvođene Borisom Jokićem, koji su upozoravali na političke pritiske i pokušaje utjecaja na stručni proces reforme. Građani i građanke tada su zahtijevali da se obrazovne politike temelje na stručnosti, znanju i potrebama djece i mladih, a ne na ideološkim sukobima i dnevnoj politici.
Deset godina borbe za obrazovanje
Deset godina kasnije, mnoga pitanja zbog kojih su ljudi izašli na ulice i dalje su aktualna.
Iako su u međuvremenu provedeni određeni dijelovi reforme, uvedeni novi kurikulumi i pokrenuti pojedini modernizacijski procesi, rasprave o obrazovanju nisu prestale. Obrazovne reforme često su se provodile parcijalno, uz političke prijepore i nedovoljno sustavno planiranje, dok su teme poput građanskog odgoja, ljudskih prava, medijske pismenosti i demokratske participacije redovito postajale predmet ideoloških sukoba. GOOD inicijativa godinama upozorava da kvalitetna obrazovna reforma zahtijeva dugoročnu političku predanost, suradnju stručnjaka i stručnjakinja te jasno razumijevanje obrazovanja kao javnog dobra.
Istovremeno, društveni kontekst postao je još složeniji. Širenje dezinformacija, rast nepovjerenja prema institucijama, politička polarizacija, porast netolerancije i izazovi koje donose nove tehnologije dodatno su naglasili važnost obrazovanja koje ne prenosi samo činjenice, već razvija kritičko mišljenje, medijsku pismenost, empatiju i aktivno građanstvo.
Zašto je ova konferencija važna?
Upravo zato GOOD inicijativa organizira konferenciju „Obrazovanje – brana od urušavanja demokracije“, koja će se održati 1. lipnja 2026. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu.
Konferencija će okupiti stručnjake i stručnjakinje iz akademske zajednice, organizacija civilnog društva i obrazovnog sektora kako bi zajednički promislili o tome gdje se hrvatsko obrazovanje nalazi danas i kakvu ulogu ima u očuvanju demokracije.
Živimo u vremenu u kojem se demokratske vrijednosti sve češće dovode u pitanje, a obrazovni sadržaji povezani s ljudskim pravima, građanskim odgojem, ravnopravnošću i društvenom uključivošću postaju mete političkih i ideoloških napada. Zato je važno otvoriti prostor za razgovor o tome obrazujemo li mlade ljude za aktivno sudjelovanje u društvu, razumijevanje demokratskih procesa i poštivanje ljudskih prava.
Konferencija želi podsjetiti da obrazovanje nije samo priprema za tržište rada. Ono je i prostor u kojem nastaju budući građani i građanke, ljudi koji će donositi odluke, sudjelovati u zajednici i oblikovati društvo u kojem živimo.
Program konferencije
10 godina retrospektive: Obrazujemo li za demokraciju?
Sudjeluju:
- prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija (FFRI)
- prof. dr. sc. Berto Šalaj (FPZG)
- prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš (FFST)
- prof. dr. sc. Petar Bezinović
Utjecaj kulturnog rata na obrazovanje za demokraciju
Sudjeluju:
- doc. dr. sc. Snježana Koren (FFZG)
- dr. sc. Nikola Baketa (IDIZ)
- Milica Bogdanović (GOOD/Gong)
- Daniel Martinović (GOOD/Dugine obitelji)
Ovogodišnju konferenciju, u ime GOOD inicijative, organiziraju Centar za mirovne studije, Gong i Dugine obitelji.
Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i sudjeluju u razgovoru o tome kakvo obrazovanje želimo, kakvu demokraciju gradimo i kako osigurati da Hrvatska zaista može bolje.
Projekt AGORA – Aktivno Građansko Obrazovanje – Razvoj i Akcija financiran je sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA).
