Kakva to demokracija ne dopušta djeci učenje o demokraciji?
Dok se opasnosti za demokratske poretke samo umnažaju, programa o demokraciji u školama sve je manje, a vlasti se prema građanskom obrazovanju odnose kao da je “crvena krpa” koja dijeli javnost. No, moramo raditi i ne odustajati od ideje da sva djeca moraju imati mogućnost učiti o društvu i političkom sustavu u kojem žive, zaključak je današnje konferencije koju je organizirala GOOD inicijativa.
U ime GOOD inicijative Lovorka Bačić iz CMS-a podsjetila je na petnaestogodišnje nastojanje da Građanski odgoj i obrazovanje bude predmet za sve učenike u svim školama u Hrvatskoj. “Građanski odgoj je kompas za snalaženje u demokraciji i zato treba svim učenicama i učenicima u Hrvatskoj, ono može pomoći podići kvalitetu života, da društvo bude slobodnije, pravednije i demokratičnije, nadam se da su to vrijednosti koje mladi i danas žele”, naglasila je.
Uvodno je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga upozorila kako je demokracija ugrožena i da treba aktivne građanke i građane, a njih se obrazuje i odgaja kroz školu i obrazovne programe. “Moramo govoriti o važnosti mladih i o tome priprema li ih naš odgojno-obrazovni sustav za aktivan život u sredini u kojoj žive. Svima su neprestano puna usta mladih, ali zapravo se kao društvo uopće ne ponašamo kao da su mladi najvrjedniji kapital i budućnost ove zemlje. Škola je jedino mjesto koje sustavno može osigurati jednaku mogućnost građanske socijalizacije za sve mlade. Škola mora biti za život, ne samo za ocjenu”, izjavila je.
Na panelu nazvanom “Deset godina retrospektive: Obrazujemo li za demokraciju?” prof. dr. sc. Petar Bezinović, psiholog i znanstveni savjetnik, podsjetio je kako su politika, znanost i istraživanje, te škole i obrazovanje tri ključna aspekta za razvoj društva, ali da sva tri moraju surađivati. “Provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. bila je bezočno prekinuta, ne samo u kontekstu kurikularne reforme nego i u ostalim ciljevima vezanim za obrazovanje”, kazao je.
Dodao je kako nalazi istraživanja “Kako si”, koja se provode periodički u našim školama u četiri županije, pokazuju da se mladi nikada nisu osjećali gore nego danas i zapitao se kakva je to naša demokracija ako ne dopušta djeci učenje o demokraciji.
Prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je kako Hrvatska je država propuštenih prilika jer nedostaje politička volja za stvarne promjene.
“Dvije najveće stranke dijele sličnu viziju demokracije u kojoj građani sudjeluju samo kroz glasanje svake četiri godine, dok se ostatak vremena od njih očekuje prvenstveno da budu radnici. Kao primjer takvog pristupa je ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u srednjim strukovnim školama, što se tumači kao poruka da vlast ne želi aktivne i informirane građane upoznate sa svojim pravima, nego radnike koji ne poznaju radnička prava ni mogućnosti kolektivnog organiziranja”, naglasio je.
Prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu smatra kako je obrazovanje temeljni aspekt koji drži cijelo društvo i stoga treba biti natpolitička tema. “Nijednoj političkoj opciji ne odgovaraju aktivni građani, zato potreba za građanskim obrazovanjem mora dolaziti od strane građana. Istovremeno, događa se agresivna klerikalizacija i retradicionalizacija društva”, izjavila je.
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kazala je kako u Rijeci stalno nešto radi – od građanskog obrazovanja u školama, podučavanje ŠiZ-a, uvođenja Zdravstvenog odgoja: “Puno poraza smo doživjeli do sada, pa se sve više izoliramo, onda djelujemo na mikro razinama i teško je vidjeti novo zajedničko mjesto za organiziranja. Na Sveučilištu stalno ponavljamo važnost autonomije Sveučilišta, ali i angažmana u zajednici. Međutim, sve što napravimo je krhko, nikako da se postigne trajanje, kontinuitet i kritična masa u ovim područjima”.
Profesor Šalaj je istaknuo što je nužno da vlast ima kako bi se dogodile pozitivne društvene promjene: “Potrebna je vizija, strpljenje i hrabrost – vizija gdje idemo, široka javna rasprava i hrabrost politike da stane iza reforme i provede je do kraja. Vidimo da ova vlast ne želi mijenjati obrazovanje”. Šalaj je pozvao sve prisutne da imaju nadu, ali bez optimizma. To je objasnio: “Optimizam je jedna kognitivna kategorija, dok je nada bez optimizma pozicija, etički stav da je ono što radimo dobro bez obzira na to što će se dogoditi za godinu, dvije ili pet.
Na panelu “Utjecaj kulturnog rata za obrazovanje za demokraciji” dr. sc. Nikola Baketa, znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, prezentirao je nalaze istraživanja o pitanju obrazovanja kao o važnoj fronti kulturnog rata, kojeg je proveo zajedno s dr. sc. Kostom Bovanom sa FPZG-a.
“Budući da živimo u demokracij, bilo bi logično da škole doprinose ideji demokracije. Obrazovanje nije ideološki neutralno. Uz obitelj, medije, zakonodavstvo – obrazovanje jest jedna od fronti na kojima se vodi kulturni rat. Određene elite guraju neke ideje kojima je cilj polarizirati društvo, tu u prvi plan dolazi obrazovanje. Međutim, istraživanje nam je pokazalo da nema velike polarizacije, građani se smještaju u umjerene pozicije. Mnogi političari koriste demokratske procedure za njeno urušavanje. Činjenica da nemamo Građansko obrazovanje u školama pokazuje da nismo demokratsko društvo”, rekao je.
Milica Bogdanović iz Gonga upozorila je kako cijela priča o Građanskom odgoju i obrazovanju počiva na motiviranim pojedincima i pojedinkama. “Mi u Gongu pratimo kako se Građansko obrazovanje provodi na lokalnim razinama. Jako je teško doći do podataka o provedbi, nisu sistematizirani, jako ih je teško pronaći, ali govore o tome da su brojke uključenih učenika u takve programe vrlo niske”.
Dr.sc. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako je povijest dugo etabliran predmet, ali koji se sustavno politički uništava. “Povlačenje udžbenika iz povijesti pokazalo je kako se institucije koriste za kratkoročne političke ciljeve, dolazi do degradacije institucija i uništavanja njihove vjerodostojnosti”, pojasnila je.
Daniel Martinović iz Duginih obitelji pojasnio je kako teme seksualnog odgoja, koji je jako tabuiziran u javnosti, jesu teme pristanka, odnosa, prevencije nasilja, zaštite vlastitog zdravlja, ljudskih prava i sloboda, itd. “Politika danas ne gleda što djeci zaista treba, nego koristi kulturni rat nazivajući rodnu ravnopravnost rodnom ideologijom, iza čega stoji antirodni pokret. Zbog te politizacije teme, škole su opreznije i sam sustav ne želi donositi odluke. Sve ostaje na entuzijazmu nastavnica. Djeca nam u anketama govore da žele učiti o ovim temama jer ih nigdje drugdje ne uče, osim na internetu, no onda je pitanje na što će naići – neke provjerene izvore ili teorije zavjera”, zaključio je.
Bogdanović je upozorila kako su udruge i rad udruga postali meta brojnih dezinformacijskih i difamacijskih napada, a posebno su na udaru organizacije koje rade na polju građanskog obrazovanja.
“Događa se erozija demokratskih vrijednosti, a ne radimo ništa po pitanju toga da buduće generacije mogu braniti demokraciju. Stavljen je naglasak na nacionalno, mi smo uvijek nacionalna, ali ne i građanska država, pa se i Građansko obrazovanje i odgoj smatra kao napad na nacionalnu državu”, zaključio je Baketa.