Kuća ljudskih prava Zagreb svake godine izrađuje i objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom prošle godine koja su zabilježena temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od civilnog društva i akademske zajednice.
GOOD inicijativa donosi pregled poglavlja “Pravo na obrazovanje” koje detektira probleme i izazove u dostupnosti, pristupačnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti obrazovanja u Hrvatskoj:
Prošlu 2020.godinu obilježilo je održavanje nastave na daljinu u često promjenjivim i neizvjesnim okolnostima. Epidemija je znatno utjecala na dostupnost i kvalitetu obrazovanja, a pristup nastavi na daljinu bio je otežan pojedinim učenicima pripadnicima ranjivih skupina.
Zbog nepostojanja ili ograničenog pristupa tehnologiji, pristup nastavi bio je ograničen učenicima u nepovoljnom socio-ekonomskom statusu i dijelu učenika u detenciji i institucijama.[1] U tom kontekstu, zabrinjava podatak iz izvješća Europske komisije o daleko manjoj digitalnoj povezanosti i opremljenosti škola u Hrvatskoj od prosjeka EU-a, te o pristupu učenika virtualnom okruženju za učenje koji je znatno ispod prosjeka EU-a i to na svim školskim razinama, kako u školi, tako i kod kuće.[2]
Učenicima pripadnicima manjina, posebno romskoj manjini, učenicima kojima hrvatski jezik nije materinji, učenicima s teškoćama u razvoju i/ili učenju, učenicima izbjeglicama i migrantima i dijelu učenika s invaliditetom, pristup obrazovanju je bio ograničen ili onemogućen zbog neprilagođenosti ili nedostupnosti prilagođenog sadržaja nastave.[3] Ispitivanje provedeno u 65 škola koje pohađaju Romi pokazalo je da u čak 30% tih škola više od 30% učenika romskog podrijetla nije sudjelovalo u nastavi na daljinu, a razlozi za to su razni – od siromaštva do nemogućnosti do bivanja adekvatne podrške u obiteljima.[4]
Za dio učenika i obitelji koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, kao i djecu koja pripadaju marginaliziranim i ugroženim grupama, zatvaranje škola dovelo je do gubitka različitih oblika pomoći i podrške koje su inače dobivali kroz školski sustav poput obroka za dijete, psihološke podrške ili podrške u učenju. Zbog epidemiološke mjere nemiješanja učenika različitih razrednih odjela u velikom broju škola bila je otežana provedba dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti, što je utjecalo na kvalitetu obrazovanja, posebice za darovite učenike i one s teškoćama u razvoju.
Stopa ranog napuštanja školovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, dok je kvaliteta obrazovanja i dalje u zaostajanju. Osnovne vještine učenika su ispod prosjeka EU-a, uz velike razlike između spolova.[5]
Na kvalitetu obrazovanja negativno utječu i premali broj sati nastave u osnovnim i srednjim školama, kratko trajanje obveznog obrazovanja od samo osam godina, infrastrukturni nedostaci škola i nedostatak opreme te nedostatak nastavnika za određene predmete.[6]
Broj sati nastave, a time i kvaliteta obrazovanja, uvjetovani su i radom škola u smjenama: 837 škola u Hrvatskoj radi u dvije smjene, njih 12 u tri smjene, a 21 škola ne radi u smjenama nego u kontinuitetu tijekom cijelog dana.[7]
Uvođenje cjelodnevne nastave trebalo bi odgovoriti na ove izazove, kako se i predlaže Strateškim okvirom za uvođenje
cjelodnevne nastave donesenim u lipnju 2020. godine.[8]
Obrazovnim radnicima nedostaje kontinuirano profesionalno usavršavanje u informatičko-komunikacijskim vještinama, te je na tom području zabilježen najveći nedostatak kontinuiranog profesionalnog razvoja u odnosu na ostatak EU-a. Stoga je nužan daljnji razvoj infrastrukture i materijala za digitalno obrazovanje i osposobljavanje te razvoj digitalnih vještina učitelja, učenika i odraslih.[9]
U potresu u Zagrebu je oštećeno 175 škola i vrtića, a šteta po objektu iznosi od 100 tisuća do devet milijuna kuna. Oko 6.500 učenika pohađalo je nastavu u drugim školama, a za neke škole obnova će trajati i do jeseni 2022. godine. U potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji je oštećeno 56 školskih objekata, od čega je 9 neupotrebljivo, a 23 privremeno neuporabljivo ili uporabljivo s preporukom. Oštećenja škola također utječu na kvalitetu i dostupnost obrazovanja, pogotovo ukoliko obnova objekata bude dugotrajna i spora.
Iako se stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djece od njihove četvrte godine do početka obveznog obrazovanja u Hrvatskoj povećava, i dalje je među najnižima u EU-u. Prepreke sudjelovanju djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju su nedostatak stručnog osoblja, nedostaci i manjkavosti infrastrukture, kao i nedovoljna svjesnost i edukacija roditelja o važnosti predškolskog odgoja. S obzirom da je financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u domeni lokalne uprave, na njegovu dostupnost i kvalitetu znatno utječu i velike regionalne razlike između bogatijih i siromašnijih regija.[10]
Rezultati istraživanja uvjeta rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potvrdili su rasprostranjeno nepoštivanje Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, ne samo u ukupnom broju djece već i brojem uključene djece s teškoćama u razvoju. Pri tome, većina odgojitelja sudionika istraživanja procjenjuje broj djece u skupinama prevelikim.[11]
Građanski odgoj i obrazovanje se i u 2020. godini u osnovnim i srednjim školama provodi kao jedna od 6 međupredmetnih tema. Takvim provođenjem građanskog odgoja ne osigurava se dovoljno vremena u nastavnom programu za kvalitetan razvoj građanske kompetencije učenika. Nedostaje i sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika za poučavanje građanskog odgoja. Takav pristup dovodi u pitanje postizanje kvalitetnog ishoda učenja za demokratsko građanstvo i ljudska prava.
Nedostatak sustavnog i učinkovitog ulaganja u nastavnike kao nositelje odgojno-obrazovnog procesa, uz neujednačenu i zastarjelu infrastrukturu te nedostatnu opremljenost škola, i u uvjetima epidemije pokazuju sustavnim ključnim preprekama za ostvarivanje jednakog pristupa i kvalitete obrazovanja za sve učenike. Ovim problemamima svjedočimo iz godine u godinu i ukoliko se ne ostvare sustavne promjene, s istim preprekama u dostupnosti i kvaliteti obrazovanja suočavat ćemo se i u sljedećim godinama, što će znatno utjecati i na druga područja života i rada u Hrvatskoj.
Za GOOD inicijativu pripremila Tina Đaković, Kuća ljudskih prava Zagreb
Cijeli izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb Ljudska prava u Hrvatskoj:pregled stanja za 2020. Godinu dostupan je na: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2021/04/KLJP_GI2020_PRIP_web_26.4..pdf
[1] Centar za mirovne studije i GOOD inicijativa, Izvještaj s panela Pristup obrazovanju – Škola na daljinu, učenici na marginu, lipanj 2020., dostupno na: http://oz.goo.hr/wp-content/uploads/2020/06/Tematski-izvje%C5%A-1taj-Kako-da-nastava-na-daljinu-ne-bude-nastava-u-daljini.pdf
[2] European Commission, Education and Training Monitor 2020 – Croatia, dostupno na: https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-trai-ning-monitor-2020/countries/croatia.htm
[3] GOOD inicijativa, Zašto su neka djeca ostavljena na pristojnoj udaljenosti?, svibanj 2020., dostupno na: http://goo.hr/zasto-su-neka-dje-ca-ostavljena-na-pristojnoj-udaljenosti/
[4] REYN-Hrvatska/Mreža podrške romskoj djeci, Djeca Romi koja su nastavom na daljinu ostala na obrazovnoj distanci, travanj 2020., dostupno na: http://www.reyn-hrvatska.net/index.php/2020/04/23/djeca-romi-ko-ja-su-nastavom-na-daljinu-ostala-na-obrazovnoj-distanci/
[5] European Commission, Education and Training Monitor 2020 – Croatia, dostupno na: https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-trai-ning-monitor-2020/countries/croatia.htm
[6] Ibid.
[7] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ŠeR – Školski e-Rudnik, dostupno na: https://mzo.gov.hr/ser-skolski-e-rudnik-3419/3419
[8] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Strateški okvir za uvođenje cjelodnevne nastave, lipanj 2020., dostupno na: https://mzo.gov.hr/User-DocsImages/dokumenti/Vijesti/2020/23-6-2020/Strateski%20okvir%20za%20cjelodnevnu%20nastavu_final%2022_6.pdf
[9] Vijeće Europske unije, Preporuka Vijeća od 20. srpnja 2020. o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2020. (2020/C282/11), dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=-CELEX:32020H0826(11)&from=EN
[10] European Commission, Education and Training Monitor 2020 – Croatia, dostupno na: https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-trai-ning-monitor-2020/countries/croatia.htm
[11] SOMK i BRID, Raditi u dječjim vrtićima: rezultati istraživanja uvjeta rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, lipanj 2020., dostupno na: https://somk.hr/system/document/file/52/SOMK_uvjeti_rada_RPOO_final.pdf