GOOD inicijativa organizirala je danas u Zagrebu konferenciju o obrazovanju s posebnim fokusom na važnost aktivnog i odgovornog sudjelovanja u društvu u kontekstu sve izraženije polarizacije i obrazovnih reformi poput uvođenja cjelodnevne nastave i reforme strukovnog obrazovanja. Konferencija se održava devetu godinu za redom, povodom godišnjice prosvjeda Hrvatska može bolje, a ove godine  organizirali su je Centar za mirovne studije, Dugine obitelji, Gong i Hrvatsko debatno društvo.

“Naše prethodno iskustvo, kao i rijetki odgovori kandidata na lokalnim izborima koji su uopće odgovorili na naše zahtjeve, govore nam kako ne postoji volja za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, ali mi nećemo odustati. Pozivamo lokalne vlasti, pogotovo u Slavoniji i Dalmaciji, gdje je građansko obrazovanje zaista rijetko, da uvedu Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost. Voljele bismo da se RH razvija ravnomjerno”, otvorila je Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije konferenciju.

Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb dao je pregled rezultata ispitivanja stavova mladih te naglasio kako su mladi nezainteresirani za politiku te imaju nisko povjerenje u institucije.  “Čak 60% mladih do 29 godina smatra da njihovi interesi nije reprezentirani, a nisu voljni preuzeti političke funkcije ni na lokalnoj razini. Rijetke političke stranke daju prilike mladima, a s druge strane, sami mladi ne prepoznaju političke stranke kao privlačna mjesta kroz koja mogu aktivno djelovati”, pojasnio je Baketa.

“Naše istraživanje pokazuje porast straha i nepovjerenja prema manjinama – sve je više građana koji smatraju da bi granice trebale biti zatvorene za izbjeglice, dok sve veći broj njih ljude u potrazi za sigurnošću vidi kao prijetnju. Unatoč tome, i dalje su prisutni stavovi solidarnosti – mnogi ističu važnost jednakosti i podržavaju sankcioniranje poslodavaca koji krše radnička prava, kao i stanodavaca koji nude loše uvjete stanovanja za strane radnike. Kurikulum građanskog odgoja ne može obuhvatiti sve aspekte i složenost ovih pitanja, no može i mora graditi na onim temeljima solidarnosti koji već postoje u društvu”, poručila je Lana Jurman iz Centra za mirovne studije, predstavljajući istraživanje “ Stavovi građana prema strancima u RH iz 2024”.

S 77% povjerenja građana, nastavnici su snaga promjene u obrazovanju

Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja smatra da kompetencije najviše ovise o nastavnicima. Naveo je primjer posljednjeg Eurobarometra u kojem čak 77% građana vjeruje nastavnicama, što je izuzetno visok postotak povjerenja ako uzmemo u obzir da je povjerenje u Vladu i Sabor oko 30 posto. “Građansko obrazovanje treba smatrati ljudskim pravom. Ako učenici moraju znati koliko je dva plus dva, moraju znati i pročitati ugovor o radu i za što su odgovorni gradonačelnici. Nova vremena zahtijevaju i novi način razmišljanja: više kreativnosti, empatije i uvažavanja različitosti. Važno je razvijati ljubav prema demokraciji. Puno se govorilo o razvijanju vještina za poduzetništvo, radije bih da razvijamo poduzetnost jer neće svi biti poduzetnici, ali će svi učenici biti građanke i građani”, zaključio je Bajkuša. 

Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske naglasio je kako ne smijemo smetnuti s uma da mladi međusobno informiraju, surađuju i osnažuju. Stoga je važno surađivati i kontinuirano raditi s mladima jer je to važno za razvoj građanskih znanja. Dodao je kako MMH i Gong dosta intenzivno radi na zagovaranju spuštanja dobne granice za glasanje na 16 godina. 

Na to se nadovezao Marko Boko iz Ureda Europskog parlamenta u RH podijelivši iskustva rada s mladima s područja cijele Hrvatske koji kažu da bi podržali spuštanje dobne granice za glasanje ako bi imali u školi neki sadržaj koji bi ih više podučavao demokraciji. “Mladi zapravo jako odgovorno razmišljaju. Učenici i učenicu su održali preko 400 izbornih edukacije za mlade diljem Hrvatske uoči izbora za EU parlament. Naši mladi su se satrali radeći na terenu i onda prođu izbori i vidimo da je izlaznost bila 20 posto. I onda nas zovu ti isti mladi i pitaju gdje smo pogriješili, što smo krivo napravili kada društvo nije prepoznalo taj njihov trud i izašlo na izbore”.

Helena de Karina iz Prve riječke hrvatske gimnazije smatra da je važno pitati učenike i učenice što je njima bitno. “Učenici i učenice u Vijećima učenika vježbaju dijalog i donošenje odluka – to je dobar put. Postoje različiti kanali kroz koje se može educirati mlade o pojedinim temama. S obzirom na rezultate – uvođenje građanskog odgoja kroz postojeće oblike, bilo to projekti, izvannastavne aktivnosti ili fakultativne – neke se promjene ipak vide”, zaključila je.

Učenje o društvu i politici treba biti kontinuirano i cjeloživotno, a taj proces počinje u školi

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti upozorio je kako je trenutno međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja zapravo samo jedna forma bez sadržaja. “Ministarstvo nema podatke o tome kako se provodi. Iz lošeg stanja idemo u još gore. Iz trogodišnjih strukovnih škola izbacujemo Politiku i gospodarstvo, jedini predmet koji je građanski obrazovao učenike. Društva dominantno funkcioniraju na kratki rok – trebaju nam radnici i onda tražimo brža rješenja, a liberalna demokracija i ljudska prava su onda na čekanju”, kazao je. Šalaj je istaknuo kako moramo održavati vatru živom, ne dopustiti da nas “obuzme mala snaga” te ne odustati od ideje građanskog obrazovanja u školama. 

Tanja Štampar iz Gonga kazala je kako podržava reformu strukovnih škola, ali ne provođenje na ovaj način – netransparentno i na silu. “Politika i gospodarstvo  nije znanje za ocjenu nego za život. Otvara se jako puno pitanja za koja još nemamo odgovor, škole i nastavnici nisu spremni za provedbu ove reforme, koja bi se trebala primijeniti za samo nekoliko mjeseci”, pojasnila je i dodala kako Gong, kao i druge organizacije civilnog društva, kontinuirano i aktivno provode edukacije za nastavnice i nastavnike kako bi oni dalje prenosili to znanje dalje učenicama i učenicima.

Nastavnica Ana Šutalo Barić iz Elektrotehničke škole Zagreb smatra kako je potrebna reforma strukovnog obrazovanja, ali Politika i gospodarstvo mora biti obavezni predmet u svim srednjim školama bez obzira na dužinu trajanja školovanja pojedinog učenika ili učenice. “Prema mom iskustvu rada kao nastavnice u strukovnoj školi, rezultati ovakvog opismenjavanja su sve lošiji. Država onda zaključi da građansko obrazovanje ne treba biti obavezno za učenike u strukovnim školama. Dakle, vidimo veliku potrebu, a oni koji odlučuju kažu – ne. Bio učenik budući keramičar ili zubarski tehničar, on će sutra izlaziti na izbore i koristiti strukture države, treba znati kako to raditi”, istaknula je.

“Nacionalizam, ksenofobija, fašizam s kojim su učenici suočeni doma, škola takve stavove teško razbija. Nisam sigurna da bi jedan predmet građanskog obrazovanja bio dovoljan. Trebalo bi poraditi na boljoj provedbi međupredmetne teme u školama”, mišljenja je ravnateljica Helena Knežević iz Osnovne škole Podolice iz Koprivnice.

Zbog promjena koje nam se događaju u demokratskim društvima – političkim, medijskim i tehnološkim promjenama u načinu komuniciranja i informiranja, učenje o društvu i politici treba biti kontinuirano i cjeloživotno, a taj proces počinje u školi.