Točno pet je godina prošlo od velikog prosvjeda “Hrvatska može bolje” na kojem je 50 000 ljudi tražilo bolje obrazovanje i budućnost za svoju djecu, a kojeg je organizirala GOOD inicijativa.
Tog 1.6.2016. godine, a potom i godinu dana kasnije, tisuće ljudi su izašle na ulice Zagreba i 19 drugih gradova kako bi iskazale svoj bunt i nezadovoljstvo političkim pritiscima koji su doveli do stopiranja provedbe kurikularne reforme. Poručili su da je obrazovanje, koje se nastojalo osigurati kurikularnom reformom i reformom obrazovnog sustava u cjelosti, garancija bolje, ljepše i pravednije budućnosti i da Hrvatska može i mora bolje.
No, vrijeme je prošlo, izmijenilo se četiri ministra obrazovanja, a stvarna reforma obrazovanja u Hrvatskoj nije se dogodila.
U pet godina, umjesto reforme koju su građani i građanke tražile, ministarstvo je uvelo eksperimentalni program “Škola za život”. Taj projekt, kojeg se uporno nastojalo prikazati kao reformu obrazovnog sustava, zadržao se isključivo na promjenama kurikuluma i uvođenju digitalnih sadržaja u nastavu, što je intervencija u postojeći sustav, a ne nužna reforma. Tako, pet godina nakon prosvjeda škole su tehnološki bolje opremljene, no središte učenja nije tehnologija već pedagogija, a to se dodatno potvrdilo i trima krizama u obrazovanju koje su se dogodile u prošloj školskoj godini. Štrajk odgojno – obrazovnih radnika i radnica, pandemija koronavirusa te u konačnici potres koji je pogodio jedan dio Hrvatske pokazali su slabosti sustava. Pandemija je pokazala neujednačenost u dostupnosti obrazovnog sustava, koji ne ispunjava svoju temeljnu funkciju osiguravanja jednakih šansi za svu djecu.
Provedba nastave na daljinu pokazuje koliko je cijela infrastruktura obrazovnog sustava na klimavim nogama, ali i da istinska promjena sustava obrazovanja nikad nije bila i neće biti prioritet obrazovnih vlasti i Vlade u cijelosti.
Obrazovni sustav u Hrvatskoj počiva na visokoj motivaciji samih odgojno – obrazovnih radnika i radnica da, unatoč svim sustavnim nedostacima i nesigurnim uvjetima, sami nalaze rješenja za probleme u odgojnom i nastavnom procesu te preuzimaju odgovornost za sve propuste koji se pritom dogode. Na to računa i Ministarstvo obrazovanja, koje je u vrijeme krize dopustilo da dio najranjivijih skupina djece, koji nemaju uvjeta i mogućnosti pratiti nastavu na daljinu, ovise o entuzijazmu svojih nastavnika_ca. Zbog nedostatka strateškog upravljanja obrazovnim sustavom, nastavnici_ice i učenici_ice osjećaju preopterećenost te je u mnogim slučajevima pala kvaliteta nastavnog procesa i razina znanja s kojom učenici/ice završavaju ovu školsku godinu. Provedba međupredmetnih tema praktički ne postoji, stoga GOOD inicijativa posebno naglašava problem nesustavne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, koji bi djeci i mladima omogućio lakše razumijevanje i nošenje s društvenim krizama koje su obilježile posljednje razdoblje. Uz to, nalazi trećeg u nizu istraživanja GOOD inicijative o političkoj pismenosti maturanata ponovno su pokazali kako je razina političke i medijske pismenosti niska, a stavovi mladih o nekim pitanjima izrazito radikalni pa i zabrinjavajući za budućnost demokracije i građana_ki ove zemlje.
Prošle godine pred parlamentarne izbore GOOD inicijativa objavila je zahtjeve na koje podsjeća i danas: obrazovna reforma u Hrvatskoj je nužna. Samo kvalitetan i reformiran sustav obrazovanja i strateško ulaganje u njega može osigurati kvalitetnu budućnost djece, mladih i u konačnici cijelog društva. Pet godina nakon velikog prosvjeda podrške za provedbu kurikularne reforme, GOOD inicijativa traži ispunjenje zahtjeva, što bi značio veliki korak u smjeru da se reforma zaista i sprovede te poručuje Vladi je krajnje vrijeme za reformu obrazovanja, koju građani_ke čekaju predugih pet godina.
Jer, Hrvatska može bolje. I to puno, puno bolje!
Kao podsjetnik na prosvjede, GOOD inicijativa vas poziva da pogledate galeriju fotografija s prosvjeda “Hrvatska može bolje” te izložbu i prisjetite se #DiSiBio2016.