Ususret parlamentarnim, ali i predsjedničkim i izborima za EU parlament, Gong u suradnji s GOOD-om organizira online događaj za članice GOOD inicijative, akademsku zajednicu i zainteresiranu javnost. Izlagači i izlagačice ovog događaja dat će nam pregled na koje je načine institucionaliziran GOO u nekoliko europskih zemalja te koji bi pristup bilo najbolje primijeniti u hrvatskim školama s obzirom na dosadašnja iskustva s uvođenjem GOO-a. Zatim, prepoznaju li ove teme i probleme kreatori obrazovnih politika i spominju li ih stranke u svojim političkim programima uopće. Kakva su politička znanja i vrijednosti hrvatskih maturanata – znaju li više ili manje od prethodnih generacija, jesu li autoritarniji ili demokratičniji?  Naposljetku, koja argumentacija ide u prilog spuštanju dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina – trebamo li i s kojim motivima težiti tome da proširujemo demokratsko pravo na mlađi uzrast? 

Kada se krene razgovarati o institucionalizaciji Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, pitanja i izazovi koji se spominju među ključnim dionicima slični su pitanjima s kojima su se susretale druge države-članice Europske unije na svojem putu uvođenja ovih sadržaja u formalno obrazovanje.

Međutim, u ovim se zemljama tragalo za rješenjima jer su sadržaji o ljudskim pravima i demokraciji bili prevažni da bi se samo izostavili – ovako put institucionalizacije Građanskog odgoja i obrazovanja objašnjava dr. sc. Monika Pažur, autorica Gongove analize “Institucionalizacija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj“, koja je predstavljena na zajedničkom javnom događaju Foruma za slobodu odgoja i Gonga.

Koja su obilježja i stavovi dobrih građana, temeljno je pitanje kojim se bavilo „Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu“ što ga je u siječnju 2015. proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Istraživanje znanja maturanata o politici pokazalo je da u prosjeku znaju odgovoriti na 9 od 19 pitanja, s time da postoji veliki jaz između gimnazijalaca i učenika trogodišnjih škola. Još više zabrinjavaju rezultati istraživanja vrijednosti i stavova s kojima maturanti izlaze iz škola.

Iako je društveni angažman mladih jedan od jamaca opstojnosti i razvoja demokratskog poretka, oni ne samo da imaju sve manje interesa za politiku, već i smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja, pokazalo je istraživanje koje je tijekom siječnja 2015. na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika proveo Institut…