Mladima pri sklapanju prijateljstava nije bitna rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola“ na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Potaknuti uspješno organiziranim ciklusom radionica za nastavnike_ce i stručne suradnike_ce o načelima poučavanja o predrasudama i stereotipovima odlučili smo nastaviti s online edukacijama koje obrađuju različite slične teme. Teme edukacija biraju sami nastavnici_e i stručni suradnici_e kroz prijavnice na nove edukacije, ali i kroz evaluacije već održanih.
Potreba za znanjem koja je iskočila u najvećem broju na proteklim evaluacijama vezana je uz područje LGBTIQ tema, te sukladno tome naslov sljedeće edukacija koju ćemo organizirati je “Kako podučavati o LGBTIQ temama?”.
Županije, gradovi i općine osnivači su odgojno-obrazovnih ustanova. Lokalni izbori koji će se održati 16. svibnja 2021. godine prilika su da se razgovara o tome što sve muči sustav odgoja i obrazovanja za koji je odgovorna i lokalna vlast.
Potaknuti raspravom u javnosti oko poučavanja predrasuda i zadatka “Euro vlak – Euro-rail a la carte”, pozivamo nastavnike/ice, edukatore/ice, obrazovne radnike/ice i sve zainteresirane na edukaciju u kojoj ćemo zajedno analizirati ovu vježbu kako bi ju mogli koristiti u nastavi bez straha – u svrhu promišljanja, a ne produbljivanja stereotipa.
Izvještaj s online razgovora “GOOD Petak u podne: Nejednaki” održanog 18.12.2020.
U petak 9.10. u 12.00 otvorit ćemo širi razgovor o obrazovanju djece s teškoćama u učenju i razvoju da bismo artikulirali probleme koji nastaju u njegovoj realizaciji i vidjeli kako se organizirati oko njihova rješavanja.
Sastanak GOOD inicijative održan je u Novom Vinodolskom od 26. do 29. kolovoza 2020. godine, a na njemu su sudjelovali/e predstavnici/e organizacija članica Inicijative, točnije prisustvovalo je 25 sudionika/ica iz 20 organizacija članica.
Online razgovor koji je potrajao dva sata organizirala je GOOD Inicijativa 17. srpnja 2020. kao dio serije razgovora kojima teži kritički progovarati o strukturnim preprekama koje oblikuju odgojno-obrazovna iskustva manjinske djece. Petnaestak sudionica i sudionika koji se bave podrškom romskim učenicama i učenicima u ostvarivanju poželjnih odgojno-obrazovnih ishoda razgovarali su o problemima s kojima se romska djeca suočavaju vezano uz obrazovanje te sustavnim mehanizmima potpore i izjednačavanja obrazovnih mogućnosti i ishoda.
U petak 24.7.2020. u 12 h otvorit ćemo još jedan u seriji razgovora kojima je cilj rastvoriti i sagledati strukturne prepreke koje oblikuju odgojno-obrazovna iskustva ranjivih grupa djece – ovog puta temu obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima koje je zajamčeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jezicima i pismima manjina, ali mnogi segmenti njegove konceptualizacije i provedbe ostaju nedorečeni i nerazrađeni.
GOOD Inicijativa, uz podrsku Foruma za slobodu odgoja i u suradnji s europskom mrežom Sirius: education of children with migrant background, organizira razgovor “Pandemija socijalne distance: Zašto su djeca izbjeglice i migranti izostavljeni iz online nastave za vrijeme pandemije Covid-19?”
» Uvesti Građanski odgoj i obrazovanje kao nastavni predmet u osnovne i srednje škole.
» Uvesti Građanski odgoj i obrazovanje kao interdisciplinarni sadržaj na fakultetima.
» U kurikulume nastavničkih i stručno-suradničkih smjerova uvesti obavezno pohađanje kolegija Građanskog odgoja i obrazovanja.
» Osigurati sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika/ca, nastavne materijalne i priručnike za provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja.
» Revidirati važeći Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole (“Narodne novine”, broj 10/2019)
» Razviti i uspostaviti sustav upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom na demokratskim načelima.
» Ojačati sudjelovanje učenica i učenika u upravljanju odgojno-obrazovnom ustanovom.
» Poticati škole na inkluzivan i suradnički pristup u razvoju školskih razvojnih planova.
» Demokratizirati obrazovne sadržaje i aktivnosti.
» Izraditi standarde za izradu preventivnih školskih programa.
» Mentalno zdravlje učenika kao prioritet školskog kurikuluma.
» Poticati škole na razvoj volonterskih programa i inicijativa kojima se razvija solidarnost
» Izraditi jasne kriterije stručnosti i kvalitete lokalnih dionika kako bi mogli surađivati s odgojno-obrazovnim ustanovama te provoditi programe, projekte i aktivnosti u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama.
» Ojačati i poticati suradnju između odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva.
» Osnažiti suradnju odgojno-obrazovnih ustanova s dionicima visokog obrazovanja i znanstvenim institucijama.
» Spriječiti svaki oblik diskriminacije djece zbog njihove jezične, kulturne, klasne ili neke druge različitosti.
» Implementirati Državni pedagoški standard u svim odgojno-obrazovnim ustanovama.
» Osigurati učenicama i učenicima srednjih strukovnih škola mogućnost nastavka obrazovanja s posebnim naglaskom na učenike trogodišnjih strukovnih škola, što podrazumijeva i reviziju modela dualnog obrazovanja učenika koji zanemaruje važnost općeobrazovnih predmeta.
» Omogućiti nastavak obrazovanja svoj djeci koja uslijed siromaštva i drugih nepovoljnih socio-ekonomskih okolnosti nemaju mogućnost sudjelovanja ili nemaju odgovarajući pristup i uvjete za rad.
» Osigurati stabilne radne uvjete i stručnu podršku pomoćnicima u nastavi kako bi sva djeca imala mogućnost ravnopravno sudjelovati u nastavi, a osobito djeca Romi i djeca pripadnici drugih nacionalnih manjina kao i djeca izbjeglice koji su posljednjih mjeseci djelomično ili u potpunosti izostavljeni iz organizirane nastave na daljinu.
» Omogućiti kvalitetnu, dostatnu i na vrijeme organiziranu pripremnu i dopunsku nastavu hrvatskoga jezika te dopunsku nastavu za druge predmete za djecu inojezičare, s posebnom pažnjom na djecu izbjeglice i migrante.
» Osigurati uvjete kako bi se romskoj i djeci izbjeglicama, napose učenicima četvrtog i osmog razreda osnovne škole, za vrijeme ljetnih praznika osigurala institucionalna ili izvaninstitucionalna nastava te poticati osnivače odgojnoobrazovnih ustanova da omoguće korištenje svojih prostora bez naknade za takve projekte.
» Preusmjeriti financijska sredstva ranije namijenjena (za vrijeme pandemije odgođenom) boravku djece u školi u poboljšanje uvjeta u kojima žive i uče, a tamo gdje novac nije predviđen, a potreba postoji, pronaći ga i preliti iz
drugih izvora.
» Osigurati podršku u učenju kroz dodatnu i dopunsku nastavu ili na druge prikladne načine svim učenicima kojima je to potrebno, osobito učenicima koji su u riziku da budu isključeni.
» Uspostaviti program suradnje državnih i lokalnih vlasti kako bi sva djeca imala besplatan rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
» Raditi na osiguranju ujednačenih uvjeta i povećanom centraliziranom financiranju predškolskog odgoja i obrazovanja.
» Posebne napore uložiti u uključivanje djece iz ranjivih i ugroženih skupina (niži socioekonomski status, djeca koja ne govore hrvatski jezik, Romi itd.)8
u redovne programe ranog i predškolskog odgoja kao prioritet svojih programa u lokalnim zajednicama.
» Izmijeniti kriterije upisa te potaknuti roditelje iz ranjivih i ugroženih skupina na uključivanje djece u rani i predškolski odgoj.
» Proglašenje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u minimalnom trajanju od 500 sati zajamčenim pravom svakog djeteta.
» Ulagati u infrastrukturu.
» Donijeti Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji će uzeti u obzir novonastali kontekst pandemije.
» Podnositi godišnja izvješća o provedbi Akcijskog plana i Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
» Uspostaviti institucionalni okvir provedbe i praćenja provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, osobito Posebno stručno povjerenstvo i
stručne radne skupine.
» Uspostaviti Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje u njegovoj zakonom definiranoj ulozi.
» Donijeti Okvir nacionalnog kurikuluma.
» Uvesti devetogodišnje obvezno obrazovanje.
» Povećati izbornost predmeta u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi.
» Revidirati i prilagoditi predmetne i međupredmente kurikulume na temelju prijedloga odgojno-obrazovnih radnika, suvremenih spoznaja i međunarodnih preporuka i okvira.
» Prilikom revizije i prilagodbe predmetnih i međupredmetnih kurikuluma, posebnu pozornost posvetiti prijeko potrebnim područjima osobnih i socijalnih vještina, prihvaćanja različitosti, mentalnog zdravlja, spolnog zdravlja te shvaćanju poduzetnosti kao opće društvene kvalitete.
» Uvesti cjelovit seksualni odgoj kao sastavni dio međupredmetne teme Zdravlje.
» Osigurati jasne, točne, pravovremene i sadržajne informacije obiteljima i učenicima o svim bitnim aspektima odgojno-obrazovnog procesa tijekom situacija koje onemogućavaju ili bitno otežavaju održavanje nastave u odgojno-obrazovnim ustanovama.
» Izraditi smjernice za nastavu na daljinu pri čemu posebnu pažnju posvetiti pravovremenom i odgovarajućem uključivanju djece iz ranjivih i ugroženih skupina.
» Osigurati učinkovit sustav podrške mentalnom zdravlju odgojno-obrazovnih radnika i djece tijekom održavanja nastave na daljinu kao i potporu roditeljima.
» Osigurati stručnu podršku i financijska sredstva odgojno-obrazovnim radnicima i pomoćnicima u nastavi za individualni rad s djecom s teškoćama u učenju i djecom kojima hrvatski nije materinji jezik.
» Uvesti nove i unaprijediti postojeće resurse za profesionalno usmjeravanje.
» Redovito i sustavno upoznavati učenike i roditelje s resursima za profesionalno usmjeravanje koji su im na raspolaganju.
» Razvijati suradnju s relevantnim dionicima, stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika i suradnjom i osnaživanjem roditelja.